Na svaku osobu koja se u Hrvatskoj liječi zbog mentalnog poremećaja dolaze još dvije kojima je pomoć potrebna, ali je zbog stigme ne traže. To je upozorenje s konferencije o mentalnom zdravlju održane u Zagrebu, koju su organizirali Zajednica žena HDZ-a "Katarina Zrinski" i Gradski odbor HDZ-a Grada Zagreba, uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada.
Saborska zastupnica Marija Vrhovski poručila je da briga o mentalnom zdravlju ne počinje kad se problem pojavi, nego se vodi svakodnevno. "U onom trenutku kad se upali taj crveni alarm, to nije znak slabosti. Trebamo potražiti pomoć", rekla je Vrhovski.
Voditeljica Službe za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Danijela Štimac Grbić navela je da mentalni poremećaji čine 30 posto svih uzroka invaliditeta u Hrvatskoj. Kod muškaraca je najčešći uzrok hospitalizacije mentalni poremećaj uzrokovan alkoholom, dok je kod žena to depresija. Većina hospitaliziranih i dalje dolazi preko hitnog prijema, što, prema njezinim riječima, pokazuje da nedostaje pravovremeno prepoznavanje u zajednici i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Štimac Grbić upozorila je i na porast samoozljeđivanja nakon pandemije, osobito među djevojkama od 15 do 19 godina. Broj samoubojstava u 2025. bio je nešto niži nego prijašnjih godina, ispod 500, a samoubojstva su četiri puta češća kod muškaraca nego kod žena. Najavila je da HZJZ u prosincu počinje s edukacijom za reagiranje u kriznim situacijama, u sklopu europskog projekta PRISM (Prevention-oriented Rights-based Approach to Support Mental Health in Vulnerable Population Groups), namijenjenom policajcima, vatrogascima i djelatnicima u školama.
Na Svjetski dan mentalnog zdravlja kreće i digitalna kampanja programa primarne prevencije za mlade, nazvanog Abeceda mentalnog zdravlja. Ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravstva Ivana Portolan Pajić najavila je da će do kraja godine u javno savjetovanje biti upućena četiri akcijska plana iz strateškog okvira za mentalno zdravlje do 2030. godine. Istaknula je da su psihološka savjetovališta nakon 30 godina vraćena u domove zdravlja te da im se građani mogu obratiti bez uputnice. Cilj je do kraja 2030. osnovati 24 dispanzera za mentalno zdravlje u domovima zdravlja. "Moramo svi prihvatiti da nekad u životu ne možemo biti dobro, i to svi, nema iznimke", rekla je Portolan Pajić.
Državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Zrinka Mužinić Bikić navela je da je u posljednje tri godine broj psihologa u školama porastao s 580 na gotovo 1000, a broj socijalnih pedagoga sa 103 na 210. Upozorila je da istraživanja pokazuju depresivne i anksiozne simptome, samoozljeđivanje i suicidalna ponašanja kod dijela šesnaestogodišnjaka. "Škola nije zdravstvena ustanova, od škole ne možemo očekivati da liječi", rekla je, dodavši da je uloga škole prepoznati promjenu, pružiti prvu podršku i povezati dijete i obitelj sa stručnom pomoći.
Predsjednik europske organizacije GAMIAN-Europe i udruge Životna linija Tin Pongrac ocijenio je da je stigma i dalje prisutna, iako se o depresiji danas govori lakše. "Nitko nije osuđen da vječno, do kraja života, bude bolestan ili pod nekom dijagnozom", poručio je Pongrac.
