Zaobilaženje zakonski propisane minimalne plaće u Njemačkoj tijekom proteklog desetljeća nanijelo je značajnu štetu radnicima, sustavu socijalne skrbi i državnoj blagajni. Ukupni iznos ekonomskog gubitka procjenjuje se na 64 milijarde eura, što je rezultat sustavnog neplaćanja zakonom zajamčenog minimuma radnicima širom zemlje.
Izračune je proveo Savez njemačkih sindikata (DGB), koji je analizirao podatke u razdoblju od uvođenja minimalne plaće 2015. do 2024. godine. Prema njihovim nalazima, radnici koji nisu dobili zakonski zajamčenu naknadu ostali su bez oko 35 milijardi eura. Ovaj dio štete predstavlja najveći udio u ukupnom gubitku, izravno pogađajući životni standard zaposlenika.
Sustav socijalne skrbi također je pretrpio velike gubitke, iznos koji se procjenjuje na 22 milijarde eura. Država je, s druge strane, izgubila sedam milijardi eura prihoda od poreza na dohodak, što je izravna posljedica umanjenih plaća koje su bile temelj za obračun poreznih obveza.
Nepravilnosti su u prosjeku pogađale oko dva milijuna zaposlenih godišnje. Radnicima je u prosjeku nedostajalo između 1,70 i 2,40 eura po satu rada. Iako se radi o relativno malim iznosima po satu, njihov kumulativni učinak kroz milijune radnih sati rezultirao je ogromnim financijskim disbalansom.
U Njemačkoj danas oko šest milijuna ljudi radi za minimalnu plaću, koja iznosi 13,90 eura po satu. Ljudi koji rade za minimalnu plaću ponajprije su zaposleni u ugostiteljstvu, trgovini i poljoprivredi. Ove industrije često se nalaze u središtu ovakvih praksi, gdje je kontrola radnog vremena i isplate plaća posebno osjetljiva.
