Visoke cijene energije, koje su posljedica sukoba na Bliskom istoku, predstavljaju značajan izazov za europsko gospodarstvo jer izravno i neizravno podižu inflaciju. Prema procjenama, skuplja energija povećava rizik od sekundarnih učinaka kroz rast plaća i šire određivanje cijena, pri čemu energetski šokovi pogađaju sve dijelove društva.
Unatoč tim pritiscima, član Upravnog vijeća Europske središnje banke (ECB) i guverner finske središnje banke Olli Rehn izjavio je u srijedu da zasad nema naznaka za sekundarne učinke na plaće. Rehn je svoje komentare dao tijekom sudjelovanja na OMFIF Nordic SSA Forumu u Helsinkiju, gdje je naglasio da je trenutni rast plaća u eurozoni umjeren.
Prognoze za budući rast plaća također su ocijenjene kao umjerene, što sugerira da se strukturni inflacijski pritisci još nisu učvrstili u sustavu određivanja dohotka. ECB nastoji pažljivo procijeniti koliko će se restriktivna monetarna politika odraziti na ekonomsku aktivnost, prateći svaki korak kako bi izbjegla prekomjerno usporavanje uz istovremeno suzbijanje inflacije.
Europska središnja banka u lipnju je podigla kamatne stope, a u srpnju je potvrdila važeće razine ključnih kamatnih stopa. Tržišta su već počela uračunavati restriktivniju monetarnu politiku u odnosu na razdoblje prije izbijanja sukoba, što ukazuje na prilagodbu očekivanja investitora i poslovnih subjekata.
Iako energetski šokovi ostaju prisutni, trenutni podaci o plaćama pružaju određenu sigurnost da se visoke cijene energije ne prenose automatski na sve veće zahtjeve za većim dohotkom. ECB će i dalje monitorirati situaciju, imajući na umu da visoke cijene energije i dalje predstavljaju primarni izvor inflacijskog pritiska u eurozoni.
