Scenarij Međunarodnog monetarnog fonda u kojem svjetske cijene nafte u nadolazećim mjesecima skoče na 130 američkih dolara za barel mogao bi cijene benzina u Australiji podignuti za dodatnih 30 centi po litri i pojačati pritisak na središnju banku da podigne kamatne stope, smatraju ekonomisti.
U svom najnovijem pregledu svjetskih gospodarskih izgleda MMF je modelirao utjecaj na globalni rast i inflaciju od pogoršanja krize na Bliskom istoku koja bi se protegla i u sljedeću godinu. Fond je istaknuo "jasnu i prisutnu opasnost" za otporno globalno gospodarstvo od previranja na tržištima robe i obveznica. Ta institucija sa sjedištem u Washingtonu nije objavila učinak na Australiju od hipotetskog skoka cijene sirove nafte od 30 američkih dolara, s više od 106 dolara za barel koliko iznosi sada.
MMF je opisao scenarij u kojem "sukob potraje do kraja lipnja 2027., držeći tjesnace Hormuz i Bab el-Mandeb uglavnom zatvorenima za komercijalni brodski promet, produžujući štetu na naftnoj infrastrukturi u regiji i odgađajući oporavak opskrbe naftom do kraja 2027.". U scenariju se navodi i da "uz ograničen prostor za daljnje smanjenje zaliha cijene nafte dosežu 130 dolara od četvrtog tromjesečja 2026. do prvog tromjesečja 2027.".
Cijene bezolovnog benzina u velikim gradovima na istočnoj obali u posljednje su dane premašile 2,40 dolara po litri i približile se šestomjesečnim najvišim razinama. Cijene dizela su se smanjile, ali ostaju visoke na oko 2,80 dolara po litri. Prema pravilu da svaki porast svjetskih cijena nafte od 10 američkih dolara dovodi do rasta cijene na pumpi od 10 centi, povećanje od 30 dolara moglo bi bezolovni benzin pogurati prema 2,70 dolara i najvišoj razini od početka rata prije više od sedam mjeseci.
Ekonomisti su za Guardian Australia kazali da bi takav potez mogao inflaciju do kraja godine ostaviti više od jednog postotnog boda iznad očekivane, dodatno otežati troškove života kućanstava i usporiti rast. Jonathan Kearns, glavni ekonomist u Challengeru, rekao je da je "stvarnost" takva da će središnja banka, uz ostale središnje banke, morati na više troškove goriva odgovoriti višim kamatnim stopama. "Pitanje je koliko više", rekao je Kearns. Središnja banka prošlog je mjeseca provela četvrto povećanje kamatnih stopa.
Zapisnik s te sjednice objavljen u utorak pokazao je da su članovi odbora raspravljali o tome kako se "sukob na Bliskom istoku pogoršao i cijene nafte bile znatno iznad razine pretpostavljene u kolovoškim prognozama". U zapisniku stoji: "Općenito, članovi su primijetili da su se globalni troškovni pritisci očito pojačavali. Dio toga dolazio je od neizravnih učinaka viših cijena nafte."
Johnathan McMenamin, voditelj gospodarskih prognoza u Barrenjoeyu, rekao je da očekuje rast inflacije na 4,2 posto u godini do rujna, u odnosu na 4 posto u kolovozu. McMenamin je naveo da svaki rast cijena goriva od 10 posto izravno dodaje 0,33 postotna boda ukupnoj inflaciji. Prognoza središnje banke o padu ukupne inflacije na 3,6 posto do kraja godine temelji se na padu cijene nafte Brent na 81 dolar za barel. Ako bi svjetske cijene nafte umjesto toga krenule prema 130 dolara za barel, prema scenariju MMF-a i uz pretpostavku da svaki porast cijene nafte od 10 dolara dovodi do rasta cijena goriva od 10 centi, inflacija bi krajem 2026. mogla ostati čak na 4,5 posto.
McMenamin je bio manje uvjeren da će središnja banka morati odgovoriti višim kamatnim stopama, rekavši da je ta institucija uglavnom reagirala na temeljne cjenovne pritiske povezane s domaćim ograničenjima kapaciteta, a ne na inozemne čimbenike.
