Guverner Hrvatske narodne banke Ante Žigman očekuje da bi inflacija u Hrvatskoj tijekom 2027. godine mogla pasti na približno tri posto, ali upozorava da će mnogo toga ovisiti o geopolitičkim okolnostima i cijenama energenata. Gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a, govorio je o inflaciji, kamatnim stopama, rastu kreditiranja građana i gospodarskim rizicima.
Prema Žigmanovim riječima, inflacija cijena energije dosegnula je oko 20 posto, a bez geopolitičkih šokova ukupna bi inflacija bila između dva i tri posto. Cijena nafte prije godinu dana iznosila je oko 60 dolara po barelu, dok je prije dva tjedna dosegnula 110 dolara. Cijene usluga porasle su za 7,5 posto. "U 2027. očekujemo smirivanje, iako svake godine imamo pritisak na rast cijena usluga. Cijene hrane zbog određenih klimatskih okolnosti mogu biti više, ali zasad nemamo nikakvih pokazatelja zbog kojih bismo trebali biti zabrinuti", rekao je Žigman. Naglasio je i da su Vladine mjere pridonijele ublažavanju inflacijskih pritisaka.
Inflacija u Hrvatskoj trenutačno iznosi 4,4 posto, mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, dok je na razini eurozone oko četiri posto. "U tim okolnostima doista je jako teško održavati inflaciju na niskim stopama koje bismo htjeli, dakle oko dva posto", rekao je guverner. Objasnio je da bi bez geopolitičkih šokova i inflacije energije imali umjerenu, uobičajenu stopu inflacije između dva i tri posto, dodavši da su mjere vlada europskih zemalja i Europske središnje banke pomogle ublažiti rast cijena. "Inflacija za 2027. bila bi negdje oko tri posto, za sada", kazao je, napominjući da je riječ o očekivanju koje ovisi o daljnjem razvoju geopolitičke situacije.
Europska središnja banka ove je godine dvaput povećala kamatne stope, ponajprije zbog inflacije potaknute rastom cijena energije. Žigman smatra da povećanje kamata zasad nema znatniji utjecaj na hrvatske građane jer većina njihovih kredita ima fiksne kamatne stope. "Što se tiče naših građana, na njih to značajno ne utječe, prije svega zbog toga što su kamatne stope za građane uglavnom fiksne", objasnio je. Dodao je da se ni kod poduzeća zasad ne vidi snažnije prelijevanje povećanih kamatnih stopa ECB-a na troškove financiranja. Razlog je visoka likvidnost hrvatskih banaka, koje raspolažu znatnim sredstvima i još uvijek isplaćuju relativno niske kamate na depozite građana. "Naše banke vrlo su likvidne. Imaju mnogo prostora i u mogućnosti su nuditi povoljne kamatne stope", istaknuo je Žigman, dodavši da banke imaju prostora za nastavak kreditiranja građana i poduzeća po razmjerno povoljnim uvjetima.
Osvrnuo se i na najavljeni odlazak predsjednice ECB-a Christine Lagarde, ocijenivši da promjena vodstva ne bi trebala utjecati na monetarnu politiku. "ECB ima jasan cilj, a to je inflacija od dva posto u srednjem roku", poručio je.
HNB je sredinom godine pooštrio uvjete kreditiranja zbog visokih stopa zaduživanja stanovništva, koje su i dalje dvoznamenkaste. "Želimo osigurati da se građani zadužuju održivo te da u slučaju krize i dalje mogu otplaćivati kredite", rekao je Žigman. Rast zaduživanja već se počeo usporavati, a nove promjene očekuju se od 20. studenoga, kada na snagu stupaju dodatna pravila zaštite potrošača pri kreditiranju. Prema podacima HNB-a, ukupni krediti građanima krajem rujna iznosili su 29,6 milijardi eura, odnosno 11 posto više nego godinu ranije. Na pitanje kolika bi stopa rasta kreditiranja bila poželjna, Žigman nije želio izdvojiti konkretnu brojku, ali je naglasio da je najvažnije osigurati održivo zaduživanje kako bi građani mogli uredno otplaćivati kredite čak i u slučaju novih gospodarskih poteškoća.
Guverner nije želio ocjenjivati odluke Ministarstva financija o prijedlogu državnog proračuna za 2027., ali je naglasio važnost fiskalne stabilnosti. Prema njegovim riječima, proračunski manjak potrebno je zadržati na razini od tri posto BDP-a, uz nastavak smanjivanja javnog duga. "Javni dug u Hrvatskoj ispod je 60 posto, ide prema 55 posto BDP-a i jedan je od najnižih u eurozoni", rekao je Žigman. Zaključio je da je odgovorno upravljanje javnim financijama posebno važno zbog međunarodnih neizvjesnosti jer državi omogućuje pravodobno reagiranje u slučaju novih geopolitičkih i inflacijskih šokova. Stabilne javne financije, dodao je, državi daju prostor za uvođenje mjera kojima bi se ublažili troškovi energenata i ograničili dodatni inflacijski pritisci ako se geopolitičke napetosti nastave.












