Sunčano listopadsko vrijeme na otoku Viru omogućilo je studentima i profesorima Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru da pažljivim čišćenjem triju sondi dovrše ranije započeti posao. Sonde se nalaze na arheološkom lokalitetu crkve svetog Martina u otočnom naselju Smratina, gdje se provodi osma arheološka kampanja.
Istraživanja su započela 2013. godine zahvaljujući virskom arheologu Mati Radoviću, koji je inicirao prva sustavna arheološka istraživanja na otoku. Do 2018. provedeno je sedam kampanja uz sudjelovanje zadarskog sveučilišnog odjela za arheologiju, Arheološkog muzeja Zadar, Općine Vir i Muzeja ninskih starina. Tijekom tih kampanja otkriveni su ostaci dviju crkava u jednoj. Starija crkva najvjerojatnije pripada kasnoantičkom ili ranokršćanskom razdoblju prve polovice 6. stoljeća, dok mlađa pripada romaničkom razdoblju iz 12. ili 13. stoljeća.
Otkriveno je postojanje 17 grobova – sedam se pripisuje srednjem vijeku i mlađoj crkvi, dok ih 10 pripada ranokršćanskom vremenu. Pronađeni su brojni pokretni nalazi, među kojima se ističu zlatnik cara Justinijana I. i Kolomanov srebrni denar. Posebno zanimljiv nalaz je zagonetan potpis stanovitog klesara Marcilianusa na pilastru ograde svetišta starije crkve.
Lani su se, zahvaljujući financiranju Općine Vir, vratili na lokalitet kako bi obavili snimanje georadarom i radarom iz zraka uz pomoć LiDAR tehnologije. Na temelju rezultata tih nedestruktivnih istraživanja krenuli su u aktualna sondažna istraživanja. Voditelj istraživanja je Tomislav Fabijanić s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru. S kolegicom Josipom Baraka Perica i devetero studenata, Fabijanić vodi istraživanja na sondama gdje postoje indicije o mogućim grobovima.
Pretraživanje šireg terena pretpostavilo je postojanje prapovijesnog antičkog naselja, odnosno gospodarsko-ladanjske ville rustice. Pronađeno je mnoštvo ulomaka keramike, pa čak i jedan nalaz iz vremena rimskog cara Galbe (1. stoljeće). Na jednoj sondi vidljiva je samo matična stijena. Profesor Brunislav Marijanović uvijek je govorio kako u arheologiji nema negativnog rezultata. Pokazali smo da na sjevernom dijelu uz crkvu više ne bismo trebali očekivati grobove.
Crkva svetog Martina ne spominje se u povijesnim izvorima. Apostolski vizitatori koji su u 16. i 17. stoljeću popisivali vjerske objekte i ruševine Ninske biskupije nisu je zabilježili. Preživjela je, čini se, jedino u imenu naselja Smratina koje najvjerojatnije potječe od svetog Martina, katoličkog sveca naročito popularnog u 6. stoljeću. Stanovnici Vira i mjesna predaja ime povezuju sa smrću, jer su Virani na grobove nailazili tijekom obrade zemlje.
Nalaz jedne crkve unutar druge zanimljiv je u okvirima arheologije istočnog Jadrana. Starija crkva jednobrodna je građevina s poligonalnom apsidom, iznutra polukružnom poput sakristije zadarske katedrale. Mlađa crkva je podignuta unutar gabarita starije crkve, vjerojatno djelomičnim razgrađivanjem kasnoantičkog objekta. Najsličnija je romaničkoj crkvi svetoga Lovre u Vrsima, dok starija odgovara ostacima ranokršćanske crkve u Vlašiću. S obzirom na arhitekturu mlađa crkva najvjerojatnije pripada 12. ili 13. stoljeću, no precizno datiranje vrlo je teško uspostaviti.
Na jednom od kamenih ulomaka ograde svetišta ranokršćanske crkve pronađen je natpis „Marcilianus marmorarius“, uz križ čiji su krakovi jednake duljine. Riječ je o nepoznatom spomenu majstora koji je radio na ukrašavanju ranokršćanske crkve. To je jedini slučaj u tom vremenu da postoji potpisani klesar. Nemamo spoznaja da takav potpis postoji negdje drugdje, ali bi preteško bilo reći da je jedini uopće. Pitanje je također da li se potpisao sam klesar ili, možda, netko drugi. Način obrade kamena pokazuje da su na ulomku radile dvije ruke, a usporedivih nalaza zasad nema.
Među ostalim otkrićima ističe se srednjovjekovna grobnica izrađena od kamenih dijelova ograde svetišta starije crkve, kao i mnoštvo keramike i stakla. Otvoreno je također pitanje je li na Smratinama prije crkve postojalo rimsko naselje. Pronađeni su neočekivani nalazi iz 1. stoljeća. Zabilježena rimska cesta koja je preko Virića vodila baš prema Smratinama ukazuje na moguće postojanje naselja. Na parceli gdje se nalaze crkve nemamo stariju ili rimsku arhitekturu, ali imamo neočekivane nalaze iz 1. stoljeća. Mate Radović uvijek je mislio da je na širem prostoru Smratina bilo rimsko naselje. Moguće da je ovdje negdje postojala rimska villa rustica. Uz takve gospodarsko-ladanjske objekte često su se podizale crkve, a na moguće postojanje naselja upućuje i keramika pronađena po okolnoj šumi. Izravnih dokaza o ranijim građevinama zasad ipak nema.
Petogodišnja istraživanja lokaliteta donijela su i nalaze nekoliko neuobičajenih grobnica, a jedna je posebno jezovita. U grobu su otkriveni ostaci dvojice muškaraca kojima su glave precizno odsječene, a potom položene uz tijela. U trenutku smrti jedan je imao dvadesetak, a drugi tridesetak godina, ali su obojici odsječene glave. Datiranje provedeno u dva različita laboratorija pokazalo je u oba slučaja da grob potječe iz 10. stoljeća. Dodatne antropološke analize pokazale su da muškarci nisu stradali u borbi, nego su im glave odsječene.
