Znanstvenici su na dnu Tihog oceana otkrili više od 11.000 do gotovo 12.000 novih virusa, od kojih gotovo svi prije nisu bili poznati znanosti. Riječ je o istraživanju provedenom u zoni Clarion-Clipperton, području koje je zbog rudnog bogatstva predmet intenzivnog interesa nekoliko država.
Studiju su proveli Bowen Hou i Lilan Zhang sa Sveučilišta u Chongqingu te Dong Sung s Drugog kineskog instituta za oceanografiju, a rezultati su objavljeni u časopisu Nature Communications. Istraživači su analizirali virome zone Clarion-Clipperton te su iz uzoraka izdvojili DNK i RNK za sekvenciranje. Ukupno su identificirali 11.742 različita virusa, a čak 99 posto njih nikada prije nije zabilježeno u znanosti. Otkriveni virusi pokazuju vrlo malo sličnosti s virusima iz drugih dubokomorskih staništa.
Uzorci sedimenata prikupljeni su tijekom 2023. i 2024. godine, a istraživači su dobivene podatke usporedili s uzorcima iz drugih dijelova dubokog oceana kako bi utvrdili funkciju gena pronađenih virusa. Cilj im je bio uspostaviti ključnu polaznu točku mikrobnog ekosustava prije početka rudarstva, kako bi se u budućnosti mogle procijeniti posljedice na okoliš. Studiju je financiralo više kineskih znanstvenih agencija.
Zona prijeloma Clarion-Clipperton sadrži najveće svjetske zalihe polimetalnih grumena, tvorevina bogatih metalima koji se koriste u proizvodnji elektronike. Ti grumeni nastaju postupno, taloženjem mangana i drugih metala poput kobalta, nikla, litija i cinka iz morske vode oko središnje jezgre, koja može biti mikroskopski komadić školjke ili stijene. Neki grumeni rastu brzinom od oko 250 milimetara u milijun godina, dok drugi rastu svega jedan do pet milimetara u milijun godina. Polimetalni grumeni čine temelj mnogih dubokomorskih ekosustava, a veći dio oceanskog dna prekriven je debelim slojem finog mulja.
Međunarodna uprava za morsko dno (ISA) dodijelila je 31 ugovor za istraživanje minerala u dubokom moru, od čega se 17 ugovora odnosi upravo na zonu Clarion-Clipperton. Pet ugovora u toj zoni drži Kina.
Nova studija upućuje na to da bi virusi mogli imati važnu ulogu u biogeokemijskim procesima u sedimentima gdje se nalaze polimetalni grumeni. Svakom je virusu potreban domaćin, a mnogi virusi pronađeni u zoni Clarion-Clipperton specijalizirani su za infekciju prokariotskih organizama - bakterija i arheja. Ti jednostavni, jednostanični mikrobi sudjeluju u kruženju ugljika, dušika, fosfora, sumpora pa čak i metala.
Virusi mogu mijenjati genetski ustroj svojih domaćina, inficirati ključne funkcionalne mikrobe i kodirati pomoćne metaboličke gene, čime mogu modulirati metabolizam i preživljavanje domaćina tijekom infekcije. Dubokomorski virusi iz zone Clarion-Clipperton moguće pružaju svojim domaćinima genetski materijal za suočavanje sa stresom koji uzrokuju metali. Znanstvenici se, napominje se, još spore oko toga jesu li virusi uopće živi.
Rudarske aktivnosti izazvat će fizičke poremećaje, podizanje i ponovno taloženje površinskih sedimenata. Dugotrajni eksperimenti pokazali su da učinci takvih poremećaja na sedimente mogu trajati desetljećima. Populacije virusa i funkcionalni moduli zajednički dubljim i površinskim sedimentima mogli bi poslužiti kao potencijalni izvor za djelomičnu obnovu površinskih virusnih zajednica nakon poremećaja. Ipak, potrebno je još mnogo istraživanja kako bi se utvrdilo kako bi rudarstvo utjecalo na ove viruse, njihove domaćine i ekološke funkcije koje obavljaju.
