Dr. sc. Andrea Gelemanović viša je asistentica na Mediteranskom institutu za istraživanje života (MedILS) Sveučilišta u Splitu, gdje vodi nekoliko znanstveno-istraživačkih projekata. Po struci je molekularna biologinja, a bavi se bioinformatikom – spojem biologije, medicine, programiranja i statistike.
Njezina su istraživanja usmjerena na razumijevanje utjecaja genetike i okoliša na zdravlje, razvoj kroničnih bolesti te mogućnosti njihove prevencije. U središtu rada je pitanje kako genetički, molekularni i okolišni čimbenici utječu na zdravlje i imunološki sustav, s ciljem što ranije prevencije kroničnih bolesti. Istražuje, među ostalim, genetičku sklonost bolestima, utjecaj genetike i okoliša te ulogu kronične upale. Krajnji cilj je pronaći rane 'signale za uzbunu' koji bi omogućili da se bolest prepozna prije nego što se razvije, čime se približavamo medicini sve više usmjerenoj na prevenciju i liječenje prilagođeno pojedincu.
Gelemanović je uključena u veliki europski projekt 'InnoThyroGen', vrijedan oko pet milijuna eura, koji se financira kroz program 'Obzor Europa'. Riječ je o projektu koji se bavi personaliziranom medicinom i bolestima štitnjače, a koordinira ga Medicinski fakultet u Splitu, gdje je angažirana u sklopu tog projekta. Cilj je istražiti zašto neke osobe razvijaju bolesti štitnjače te kako se, na temelju njihova genomskog profila, može razviti učinkovitije i personalizirano liječenje. U projektu vodi jedan od istraživačkih radnih paketa, usmjeren na dugoročnu održivost i primjenu rezultata u praksi, što uključuje razvoj alata temeljenih na strojnom učenju i stvaranje modela koji bi znanstvene rezultate mogli pretvoriti u konkretna rješenja za pacijente i zdravstveni sustav.
Posebno ističe da koordinira prvom europskom COST akcijom na Sveučilištu u Splitu, što smatra velikim uspjehom i za Sveučilište i za hrvatsku znanost. COST akcija 'INFLAMomx' dosad je okupila više od 350 znanstvenika iz više od 40 zemalja. Tema je 'inflammaging' – kronična, blaga upala koja se prirodno povećava sa starenjem i može pridonijeti razvoju različitih kroničnih bolesti. Na taj proces možemo djelomično utjecati zdravim životnim navikama, poput redovite tjelesne aktivnosti, kvalitetnog sna, uravnotežene prehrane i smanjenja stresa.
Osim istraživačkog rada, Gelemanović predaje na diplomskom studiju molekularne biologije splitskog PMF-a. Tijekom doktorata, uz veliku podršku mentora prof. dr. sc. Ozrena Polašeka, dodatno se usmjerila prema bioinformatici. Bioinformatičara opisuje kao svojevrsnog 'detektiva za podatke' u svijetu biologije i medicine, jer suvremena znanost generira ogromne količine podataka o genima, proteinima i drugim molekulama, a bioinformatika s pomoću programiranja, algoritama i statistike omogućuje da se iz njih izvuku korisne informacije. Njezin se rad, kako kaže, temelji na povezivanju genetike, računalne biologije i medicine kako bi se bolje razumjelo zašto nastaju bolesti i kako ih preduhitriti.
Put do znanosti nije bio unaprijed zacrtan. Tijekom školovanja zanimale su je različite stvari, a uz prirodne znanosti odmalena je išla u glazbenu školu, svirala klavir, pjevala u zboru, bavila se klasičnim baletom i puno čitala. U jednom je trenutku maštala o tome da postane spisateljica krimića, a prema biologiji najviše su je usmjerile dvije razrednice koje su u njoj probudile veliku ljubav prema tom području. Odluka da upiše molekularnu biologiju na PMF-u u Zagrebu došla je prilično spontano.
Veliki prijelomni trenutak dogodio se na zadnjoj godini studija, kada se prijavila na natjecanje u znanstvenoj komunikaciji FameLab. Pobjeda na nacionalnom natjecanju odvela ju je na međunarodno finale u Cheltenham, gdje se prvi put susrela s tolikim brojem mladih znanstvenika iz cijeloga svijeta. Uslijedio je Erasmus u Beču, a potom i dolazak u Split.
