U malom kliničkom ispitivanju personaliziranog cjepiva protiv raka bubrega, bolest se nije vratila ni jednom od devet pacijenata koji su ga primili. Sudionici su praćeni u prosjeku tri godine i četiri mjeseca nakon operacije, a rezultati se smatraju ohrabrujućima, iako se zbog malog broja ispitanika ne može sa sigurnošću tvrditi da je cjepivo spriječilo povratak bolesti.
Znanstvenici su razvili eksperimentalno cjepivo koje imunološki sustav uči prepoznavati stanice raka. Postupak uključuje analizu tumora svakog pacijenta, odabir jedinstvenih dijelova proteina, takozvanih neoantigena, i njihovo korištenje za izradu cjepiva. Cilj je potaknuti tjelesni obrambeni sustav da napadne rak koji je specifičan za tog pojedinca.
U istraživanju je sudjelovalo devet osoba s karcinomom svijetlih stanica bubrega, najčešćim oblikom te bolesti kod odraslih. Sedmero pacijenata bilo je u trećem, a dvoje u četvrtom stadiju bolesti. Svima su tumori u potpunosti kirurški uklonjeni i u trenutku cijepljenja nisu imali vidljivih znakova bolesti, ali su bili pod visokim rizikom od njezina povratka. Znanstvenici su se nadali da će cjepivom istrenirati imunološki sustav da uništi preostale stanice raka koje su premalene za otkrivanje standardnim pretragama.
Kod svih devet pacijenata razvio se imunološki odgovor. Kod njih sedmero T-stanice aktivirane cjepivom uspjele su prepoznati i vlastiti tumor pacijenta. Istraživači upozoravaju da se rezultati moraju tumačiti s oprezom. David Braun sa Sveučilišta Yale i Toni Choueiri s Instituta za rak Dana-Farber vodili su istraživanje.
Budući da studija nije imala kontrolnu skupinu, nije moguće utvrditi kod koliko bi se pacijenata bolest vratila da nisu primili cjepivo. Istraživanje ne može potvrditi je li dodavanje imunoterapijskog lijeka ipilimumaba, koji je primilo petero pacijenata, dodatno poboljšalo ishod. Izrada cjepiva za rak bubrega poseban je izazov jer ti tumori obično imaju manje mutacija od, primjerice, melanoma, što znači i manji broj potencijalnih meta za cjepivo. Znanstveni tim uspio je proizvesti cjepivo za svakog sudionika.
Praćenje je pokazalo da imunološki odgovor traje godinama. Ključan korak bio je potvrditi da T-stanice aktivirane cjepivom mogu prepoznati stvarne tumorske stanice, a ne samo njihove dijelove u laboratoriju. U sedam od devet slučajeva uspjeli su potvrditi da T-stanice aktivirane cjepivom mogu prepoznati pacijentov vlastiti tumor.
Studija prve faze prvenstveno je bila usmjerena na sigurnost i podnošljivost. Najčešće nuspojave bile su blage, poput reakcija na mjestu uboda i privremenih simptoma sličnih gripi. Nitko od sudionika nije imao teške nuspojave. Ostaje nejasno poboljšavaju li cjepiva doista ishod liječenja. U tijeku je veće istraživanje, INTerpath-004, koje testira drugo personalizirano cjepivo temeljeno na mRNK tehnologiji u kombinaciji s imunoterapijom. Studija je objavljena u časopisu Nature.
