Cjepivo koje se već godinama koristi za zaštitu od sezonske gripe moglo bi imati još jednu neočekivanu korist. Novo istraživanje američkih znanstvenika pokazalo je da je cijepljenje protiv gripe, osobito cjepivom s višom dozom antigena, povezano sa znatno manjim rizikom od dijagnoze Alzheimerove bolesti. Istraživanje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Texas Health Science Center u Houstonu.
Osobe starije od 65 godina koje su primile visokodozno cjepivo protiv gripe imale su do 22 posto manji rizik od razvoja Alzheimerove bolesti tijekom sljedeće dvije godine u usporedbi s onima koje su primile standardnu dozu. Kada se ti rezultati promatraju zajedno s ranijim istraživanjima koja su uspoređivala cijepljene i necijepljene osobe, razlika u riziku doseže gotovo 55 posto. Znanstvenici upozoravaju da je riječ o povezanosti, a ne dokazu da cjepivo izravno sprječava Alzheimerovu bolest.
U istraživanju su analizirani zdravstveni podaci gotovo 165 tisuća odraslih osoba u dobi od 65 i više godina. Znanstvenike je zanimalo postoji li razlika u riziku od Alzheimerove bolesti između osoba koje su primile standardno cjepivo protiv gripe i onih koje su primile visokodozno cjepivo. Rezultati su pokazali da je kod skupine koja je primila visokodozno cjepivo rizik od dijagnoze Alzheimerove bolesti tijekom dvogodišnjeg praćenja bio do 22 posto manji. Kod osoba koje su tijekom promatranog razdoblja više puta primile visokodozno cjepivo povezanost s manjim rizikom trajala je nešto dulje. Povezanost je bila izraženija kod žena nego kod muškaraca.
Visokodozno cjepivo protiv gripe sadrži četiri puta više antigena virusa gripe od standardnog cjepiva. Njegova je svrha potaknuti snažniji imunosni odgovor, osobito kod starijih osoba čiji imunosni sustav s godinama može slabije reagirati. Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) od 2022. preporučuju da osobe starije od 65 godina prednost daju određenim cjepivima protiv gripe, među kojima je i visokodozno cjepivo.
Jedan od autora istraživanja, neurolog Paul Schulz, priznao je kako ni sam ranije nije znao da postoji takva mogućnost cijepljenja. "Bio sam zapanjen što kao liječnik nisam znao da se nudi viša doza", izjavio je Schulz, prisjećajući se razgovora s djelatnicima javnog zdravstva koji su ga potaknuli na novo istraživanje. Isti istraživački tim još je 2022. godine analizirao podatke gotovo 1,9 milijuna Amerikanaca starijih od 65 godina. Tada su ustanovili da je primanje bilo koje doze cjepiva protiv gripe povezano s približno 40 posto manjim rizikom od Alzheimerove bolesti u usporedbi s necijepljenim osobama. Novo istraživanje prvi je put posebno usporedilo visokodozno i standardno cjepivo.
Prema navodima istraživača, kombinacija ranijih i novih rezultata upućuje na mogućnost da visokodozno cjepivo bude povezano s gotovo 55 posto manjim rizikom u odnosu na necijepljenje. Taj postotak nije izravno izmjeren usporedbom visokodozno cijepljenih i necijepljenih osoba u novoj studiji. Znanstvenici već neko vrijeme istražuju moguću povezanost između cijepljenja i smanjenog rizika od demencije. Osim cjepiva protiv gripe, s manjim rizikom od demencije u pojedinim su istraživanjima povezana i cjepiva protiv herpes zostera, respiratornog sincicijskog virusa (RSV), pneumokoknih bolesti, tetanusa i difterije. Jedno od mogućih objašnjenja jest da zaštita od infekcija može smanjiti upalne procese koji bi mogli utjecati na zdravlje mozga.
Budući da se Alzheimerova bolest razvija godinama, pa čak i desetljećima prije pojave prvih simptoma, osobe kojima je bolest dijagnosticirana tijekom istraživanja vjerojatno su već imale određene promjene u mozgu prije cijepljenja. To znači da bi cjepivo, ako doista ima zaštitni učinak, možda moglo odgoditi pojavu simptoma, a ne nužno spriječiti nastanak same bolesti. Stručnjaci naglašavaju da se na temelju ovog istraživanja ne može zaključiti da cjepivo uzrokuje smanjenje rizika od Alzheimerove bolesti. Epidemiologinja Erin Abner, koja nije sudjelovala u istraživanju, upozorila je da osobe koje primaju visokodozno cjepivo možda imaju drukčije zdravstvene navike ili su općenito zdravije od onih koje primaju standardnu dozu. Takve razlike mogle bi djelomično objasniti dobivene rezultate.
Kada su istraživači iz analize isključili osobe koje su bile cijepljene protiv gripe u prethodne dvije godine, povezanost visokodoznog cjepiva s manjim rizikom od Alzheimerove bolesti uglavnom je nestala. Povezanost više nije bila statistički značajna nakon približno dvije godine praćenja. Alzheimerova bolest razvija se mnogo dulje, zbog čega je kratkoročne rezultate teško povezati s dugoročnom prevencijom. Zasad nema dovoljno dokaza da se cjepivo protiv gripe može preporučivati kao sredstvo za sprječavanje Alzheimerove bolesti. Njegova potvrđena svrha ostaje zaštita od gripe i njezinih komplikacija, osobito kod starijih osoba. Istraživači se nadaju da će buduće studije pomoći razjasniti postoji li stvarna uzročno-posljedična veza između cijepljenja i zdravlja mozga.













