Općinsko kazneno državno odvjetništvo podiglo je optužnicu protiv liječnice iz KBC-a Sestre milosrdnice, koju tereti za nesavjesno liječenje i nanošenje osobito teške tjelesne ozljede iz nehaja. Tužiteljstvo za nju traži kaznu od jedne godine zatvora. Slučaj se odnosi na pacijenticu kojoj je krajem 2023. godine dijagnosticiran karcinom želuca, nakon čega je operirana u KBC-u Zagreb.

Prema optužnici, liječnica je analizirala uzorak biopsije i pogrešno dijagnosticirala adenokarcinom želuca, a nije provela dodatne imunohistokemijske pretrage kojima se mogla utvrditi stvarna vrsta tumora. U nalazu je navela da je riječ o adenokarcinomu želuca, iako se radilo o neuroendokrinom tumoru gradusa 2. Na temelju tog nalaza pacijentica je upućena na operaciju, a liječničku pomoć potražila je zbog jakih bolova u želucu. Nakon gastroskopije uzet je uzorak tkiva za analizu, a suprug pacijentice, koji također radi u KBC-u Sestre milosrdnice, kontaktirao je liječnicu koja je trebala izraditi nalaz. Pacijentici je rečeno da ima adenokarcinom želuca i da je potrebna što skorija operacija.

Tijekom zahvata pacijentici je odstranjen cijeli želudac, limfni čvorovi, trbušna marama, slijepo crijevo i žučni mjehur. Naknadno je utvrđeno da nije bolovala od karcinoma, već od benignog neuroendokrinog tumora, koji u njezinu slučaju nije zahtijevao takav operativni zahvat. Naknadna analiza odstranjenog želuca pokazala je da nije imala adenokarcinom, već mali benigni neuroendokrini tumor. Internim nadzorom u KBC-u Sestre milosrdnice utvrđen je stručni propust.

Kirurg koji je izveo zahvat izjavio je da tijekom operacije nije mogao napipati tumor, ali je zbog patohistološkog nalaza koji je upućivao na karcinom odlučio nastaviti operaciju. Ustvrdio je i da je zahvat izveden prema pravilima struke i u dogovoru s pacijenticom. Optužena liječnica u obrani je navela da je provela dodatna testiranja, odnosno da je sudjelovala u analizi biopsije te da je provedeno još pet dodatnih metoda testiranja. Smatra da su i drugi liječnici prije operacije trebali provjeriti je li završena sva potrebna dijagnostička obrada, odnosno da su se liječnici prije operacije trebali konzultirati i provjeriti je li dijagnostička obrada završena. Tvrdila je i da nalaz na dan operacije još nije bio dovršen, istaknula da je trebalo razmotriti ponavljanje biopsije i dodatne medicinske postupke, navela da se ne može sa sigurnošću tvrditi kako pacijentica nije imala karcinom te kao mogućnost spomenula da je tumor uklonjen već prilikom biopsije i da u jednom organu može postojati više vrsta tumora.

Sudske vještakinje zaključile su da je pri postavljanju dijagnoze učinjen stručni propust zbog izostanka dodatnih pretraga. Sudskomedicinske vještakinje zaključile su da je pri izradi prvotnog patohistološkog nalaza učinjen stručni propust te da nisu primijenjeni dodatni imunohistokemijski biljezi potrebni za potvrdu dijagnoze i razlikovanje dviju vrsta tumora. Vještačenjem su utvrđene teške, trajne posljedice za pacijenticu, koja ima invaliditet od 80 posto, a sada ima 100-postotno tjelesno oštećenje. Posljedice uključuju probavne smetnje, dumping sindrom, mučnine, povraćanje, proljeve, znatan gubitak tjelesne težine, refluks i psihičke tegobe, uključujući posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).