Festival znanstvenog filma službeno je otvoren u Rovinju, a održavat će se do 15. studenoga u deset istarskih gradova. Festival drugu godinu zaredom organizira rovinjska Udruga tehničke kulture »Galileo Galilei«, u suradnji s Goethe-Institutom iz Zagreba, pod pokroviteljstvom Istarske županije i Grada Rovinja.
Na otvorenju se okupljenima u rovinjskom kinu Gandusio obratio zamjenik gradonačelnika Rovinja Dino Sošić, koji je poručio da festival promiče znanost i znanja tehničke kulture. Tea Batel, pročelnica Upravnog odjela za talijansku nacionalnu autohtonu zajednicu, nacionalne manjine i mlade Istarske županije te predsjednica rovinjskog Gradskog vijeća, kazala je da je festival u tijeku s tehnologijom u kojoj živimo i potiče znatiželju da naučimo nešto novo. Istaknula je i da Istarska županija financira Udrugu Galileo Galilei, koja je ove godine dobila Državnu nagradu tehničke kulture Faust Vrančić.
Predsjednik Udruge Galileo Galilei i direktor festivala Gordan Sinđić izjavio je da umjetna inteligencija ne razmišlja i nema znatiželju kakvu imaju ljudi. Dodao je da ovogodišnji festival kroz čak 20 dokumentarnih i znanstvenih filmova istražuje kako umjetna inteligencija mijenja svijet oko nas, a prisutnima je predložio da isprobaju digitalnu domaćicu festivala Lunu koja odgovara glasom.
Gost festivala je fizičar Boris Debić, koji je u Silicijskoj dolini proveo 24 godine, od čega 15 godina u Googleu, gdje je radio na razvoju infrastrukture, podatkovnih centara, release inženjeringu, strojnom učenju i donošenju odluka s pomoću umjetne inteligencije. Vrativši se u Hrvatsku, počeo je predavati o umjetnoj inteligenciji na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM), gdje dizajnira kolegije i trenira mlađu generaciju da nastavi s predavanjima, a direktor je i ZŠEM AI:X:Laba.
Debić je izjavio da je umjetna inteligencija ekonomski gledano nova revolucija. Usporedio je da je u 100 godina industrijska revolucija podigla svjetski bruto domaći proizvod za 0,3 posto, digitalna revolucija u trideset godina za 0,6 posto, a da će upliv AI-ja u deset godina podići BDP za 1,2 posto. Kazao je i da su se u Googleu umjetnom inteligencijom bavili još 2000. godine, kao i u Epiphanyju, u kojem se prvo zaposlio kad je otišao iz Hrvatske, te da će promjene biti drastične.
Spomenuo je procjene da će umjetna inteligencija u sljedećih deset godina donijeti vrlo veliku ekonomsku vrijednost, doslovce dvostruko veću nego što je u posljednjih 30 godina donijela digitalna revolucija, pozvavši se na modele koje je za UN radila konzultantska kuća McKinsey u studiji koja govori o razdoblju od 2020. do 2030. godine. Podsjetio je da je prije 50 godina za jednog umirovljenika radilo pet radnika, a danas 1,4 radnik, te kazao da sad imamo tri jednoroga, tvrtke koje imaju kapitalizaciju veću od milijardu dolara, i predvidio da ćemo tijekom nekoliko godina imati deset jednoroga. Dodao je da Italija, koja je značajno veća od nas, nema ni jednog tehnološkog diva.
Nakon Debićevog predavanja prikazan je njemački dokumentarni film »Moj muž nastavlja živjeti kao UI«, koji prati novinara Franka Seiberta dok istražuje kako ova tehnologija može transformirati tugu, ljubav i ljudske odnose. U razgovoru s publikom Debić je kazao da je ljudski mozak zapravo organizirani atomi odnosno fizička stvar, te da ne postoji filozofska prepreka da se dođe do umjetne inteligencije jer se fizikalnost može riješiti s pomoću senzora. Kazao je i da nismo ni blizu rješenja kako funkcioniraju hormoni, da UI pročita sve, ali ne razumije ništa i zato je stalno treba provjeravati, te objasnio da postoje tri vrste umjetne inteligencije: uska, opća koja je ekvivalent čovjeku i umjetna super inteligencija koja nadilazi čovjeka.
U Rovinju program festivala traje do 7. studenoga, a projekcije se održavaju u kazalištu Gandusio. Filmovi su prvenstveno namijenjeni učenicima osnovnih i srednjih škola, za koje se organiziraju jutarnje projekcije, dok su večernje projekcije otvorene svim zainteresiranim građanima.
