Crnogorska vlada donijela je odluke o promjeni imena gradskog bazena u Kotoru i o odobravanju spomen-ploče hrvatskim zatočenicima u Morinju. Odluke su, kako se navodi, donesene pod utjecajem pritiska hrvatskog premijera.
Vlada Milojka Spajića odluke je donijela 19. listopada, bez održavanja sjednice, na temelju suglasnosti većine ministara. Istog dana objavljene su u Službenom listu Crne Gore i stupile na snagu. Bazen u Kotoru sada se službeno zove "Gradski bazen – Petar II. Petrović Njegoš", čime je uklonjeno ime Zorana Džimija Gopčevića, nekadašnjeg čuvara u logoru Morinj. Hrvatska je godinama upozoravala da je neprihvatljivo da javni sportski objekt nosi ime osobe povezane sa zlostavljanjem zatočenika. U logoru Morinj tijekom rata bili su zatočeni i zlostavljani hrvatski civili i ratni zarobljenici.
Riješen je i pravni status spomen-ploče u Morinju, postavljene 10. listopada 2022. godine, koju su zajednički otkrili hrvatski i crnogorski ministri. Crnogorska vlada naknadno je odobrila ploču u postojećem obliku, s nepromijenjenim natpisom i dimenzijama, uz izričitu odluku da ostane na sadašnjoj lokaciji. Nadležno tijelo za kulturu naknadno će odrediti tko će biti zadužen za održavanje spomen-ploče. Vlada je utvrdila da postoji poseban javni interes za naknadno odobravanje spomen-ploče, a taj interes izravno je povezan s pristupanjem Crne Gore Europskoj uniji.
Pravni put za obje odluke otvoren je prošloga tjedna, kada je crnogorska Skupština izmijenila Zakon o sportu i Zakon o spomen-obilježjima. Izmjenom Zakona o sportu omogućena je promjena naziva sportskih objekata. Izmjenom Zakona o spomen-obilježjima omogućeno je naknadno odobravanje već postavljenih spomen-obilježja za koja nije bio proveden propisani postupak.
Riječ je o dva zahtjeva koja je Hrvatska izrijekom navela i obrazložila u nedavnom dokumentu o svojoj poziciji, upućenom partnerima u EU. Oba zahtjeva vezana su uz pregovaračko poglavlje 23, Pravosuđe i temeljna prava, odnosno uz prava žrtava, pomirenje i odbacivanje glorifikacije ratnih zločina. Zagreb je posebno upozoravao na mogućnost zaklanjanja spomen-ploče u Morinju.
Odluke su izravna posljedica pritiska hrvatskog premijera Andreja Plenkovića na Europskom vijeću u vezi s europskim putem Crne Gore. Podgorica je u jednom danu napravila konkretne pomake u rješavanju dvaju od osam otvorenih pitanja na kojima Hrvatska godinama inzistira u pristupnom procesu. Hrvatska traži cjelovito rješenje odštete za više od 300 svojih državljana koji su od listopada 1991. do kolovoza 1992. bili zatočeni u logoru Morinj.
