Na današnji dan, 18. studenoga 1894. godine, na svečanoj skupštini Židovske općine Križevci njezin predsjednik Marko Breyer službeno je predložio izgradnju sinagoge. Bila je to 50. obljetnica osnutka tamošnje židovske općine, a članovi su veliki jubilej odlučili obilježiti podizanjem bogomolje u središtu grada.
Židovska zajednica dosegnula je vrhunac svoje brojnosti krajem 19. stoljeća, kada je imala između 230 i 245 članova. Za izgradnju sinagoge kupljeno je zemljište pokraj tadašnje zgrade židovske bogoštovne općine, na današnjem Strossmayerovu trgu. Gradnju je podržao tadašnji križevački gradonačelnik Ferdo Vukić.
Za projekt je bilo osigurano 45 tisuća forinti, a novac su prikupljali brojni donatori. Financijski su pomogli Zemaljska vlada, križevačko gradsko zastupstvo, Dionička štedionica u Križevcima te Prva hrvatska štedionica u Zagrebu. Ugovor o gradnji sklopljen je krajem 1894. godine sa zagrebačkom arhitektonskom tvrtkom Hönigsberg i Deutsch.
Radovi su započeli 1. travnja 1895. godine, a kamen temeljac svečano je položen 14. svibnja iste godine, uz blagoslov križevačkog rabina Lavoslava Löwa. Sinagoga je dovršena i posvećena već 16. rujna 1895. godine, nakon samo pet mjeseci radova. Svečanosti su, uz brojne Križevčane, prisustvovali predstavnici židovskih općina iz Zagreba, Bjelovara, Koprivnice, Slavonskog Broda, Krapine i Ludbrega.
Nova zgrada izgrađena je u kombinaciji neorenesansnog i neoklasicističkog stila. Nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske 1941. godine židovskoj su zajednici oduzete sinagoga i zgrada bogoštovne općine. Progon i stradanje Židova u Drugom svjetskom ratu prekinuli su dotadašnji život zajednice.
Zgrada nekadašnje sinagoge preživjela je rat i kasnije prenamjene. Nakon desetljeća u kojima je služila drugim potrebama, obnovljena je i danas je dio kulturne i turističke infrastrukture Križevaca.












