Škabrnja će 18. studenoga obilježiti 35. godišnjicu stradanja civila i branitelja. Napad na to mjesto počeo je 18. studenoga 1991. godine rano ujutro, iz dva smjera, a počinili su ga pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi pod zapovjedništvom Ratka Mladića.
Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera, s kamionima pješaštva i uz potporu zrakoplova, došla je preko Zemunika Gornjeg, dok je druga kolona stigla iz smjera Biljana Donjih. Glavni udar i težište napada bili su na zapadnom ulazu u Škabrnju, kod zaseoka Ambar i Ražovljeve glavice. U napadu su angažirane jake tenkovsko-pješačke snage JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine te dobrovoljačke skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Do središta mjesta i crkve Velike Gospe paravojne snage i pripadnici JNA došli su tek predvečer, a ispred tenkova su tjerali zarobljene branitelje i civile kao živi štit.
Civili, pretežno žene, djeca i starije osobe, koji su se skrivali u podrumima i drugim zaklonjenim prostorima, nasilno su tjerani van, ubijani i masakrirani. Stotinjak civila, uglavnom žena i djece, zarobljeno je i odvedeno u Benkovac. U napadu je ubijeno i masakrirano 43 civila te 15 hrvatskih branitelja. Mjesto je branilo 246 hrvatskih branitelja, pripadnika Samostalnog bataljuna Škabrnje, koji selo nisu uspjeli obraniti zbog višestruko naoružanih neprijateljskih snaga.
Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, crkva je do temelja srušena, a cijelo je područje minirano. Civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristegu, dok su muškarci zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni. U sljedećih nekoliko mjeseci u okupiranoj Škabrnji ubijeno je još najmanje 10 civila, a nekoliko civila preminulo je zbog smrzavanja i izostanka osnovnih životnih uvjeta i liječničke skrbi.
Ukupno je u Domovinskom ratu Škabrnja imala 56 civilnih žrtava i 25 poginulih branitelja. Nakon rata još je šestero mještana stradalo od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava, a do oslobođenja u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja 1995. godine u Škabrnji je ubijeno 86 osoba.
Do danas su samo dvije osobe odslužile kaznu zbog zločina u Škabrnji, dok su ostali osuđenici izbjegli izvršenje kazne jer im se sudilo u odsutnosti. Za zločin u Škabrnji nije odgovarao ni Ratko Mladić, koji je pred Haškim sudom osuđen na doživotni zatvor za genocid i ratne zločine u BiH. Za zločine u Škabrnji osuđena je nekadašnja medicinska sestra Zorana Banić zbog kršenja međunarodnog prava, odnosno za sudjelovanje u napadu i ubijanju stanovništva 18. studenoga 1991., a iz zatvora je izašla krajem 2007. nakon odsluženja kazne. Presudom Županijskog suda u Zadru, pravomoćnom u lipnju 1998. godine, za ratni zločin u Škabrnji osamnaest je osoba proglašeno krivima i osuđeno na višegodišnje zatvorske kazne, a optužnicom je bilo obuhvaćeno dvadeset i šest okrivljenika. Među osuđenima jedino je prisutan bio Jovan Badžoka, osuđen na deset godina zatvora.
Na obilježavanju 35. obljetnice stradanja Škabrnje sudjelovat će izaslanstvo Vlade predvođeno potpredsjednicima Vlade i ministrima mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem te financija Tomislavom Ćorićem. U ime predsjednika Republike Zorana Milanovića prisustvovat će predstojnik Ureda predsjednika Orsat Miljenić. Središnji program obilježavanja počet će u 9.45 sati komemorativnim programom u Ambaru, nakon čega slijedi Kolona sjećanja – Hodnja do Spomen-obilježja masovne grobnice i polaganje vijenaca te sveta misa u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije za sve stradale u Domovinskom ratu. Obilježavanje će završiti u 13 sati hodnjom „Korak po korak“ do Spomen-obilježja na mjesnom groblju sv. Luke.












