Cerovačke špilje prisjetile su se Nikole Turkalja i vrijedne povijesne građe povodom 113. obljetnice otkrića Donje Cerovačke špilje, koja je otkrivena 30. listopada 1913. godine. Riječ je o jednom od najpoznatijih podzemnih prirodnih bogatstava Like.
Pronalazač Donje Cerovačke špilje bio je Nikola Turkalj, hrvatski građevinski inženjer koji je u to vrijeme sudjelovao u izgradnji Ličke željezničke pruge na dionici Gračac – Knin. Tijekom radova otkrio je otvor do tada nepoznate špilje, koja je poslije po njemu nazivana Turkaljevom pećinom. Turkalj je bio i uređivač staza te zaštitnik špilje.
Nikola Turkalj rođen je 17. svibnja 1886. u Cvitovićima kod Slunja, a diplomirao je 1912. godine na Visokoj tehničkoj školi u Budimpešti. Iste godine zaposlio se u Dionničkom društvu za izgradnju Ličke željezničke pruge. Tijekom Prvog svjetskog rata bio je mobiliziran, a 1918. vratio se u Liku kao voditelj Građevinskog ravnateljstva ličkih željeznica. Kasnije je radio kao samostalni ovlašteni inženjer i nadinženjer na različitim željezničkim projektima u Hrvatskoj i inozemstvu.
Osim inženjerskog rada, Turkalj se bavio i pisanjem te je objavljivao stručne članke o Ličkoj željezničkoj pruzi i željezničkoj problematici. Sudjelovao je i u uređivanju staza i zaštiti špilja. Godine 1996. na željezničkoj postaji u Gračacu postavljeno mu je spomen-poprsje.
Cerovačke špilje nalaze se na sjeveroistočnim padinama Crnopca, na južnom Velebitu, oko četiri kilometra od Gračaca. Čine ih Donja, Srednja i Gornja Cerovačka špilja, a špiljski kompleks ima više od osam kilometara istraženih podzemnih kanala. Špilje su poznate kao jedno od najvećih nalazišta ostataka špiljskog medvjeda u Hrvatskoj. Za turističke posjete uređene su Donja i Gornja špilja, a obilazak je moguć uz pratnju vodiča. Unutrašnjost špilja tijekom cijele godine zadržava temperaturu od približno sedam stupnjeva.
O ljepoti špilja pisao je i Slavko Mihalić, koji je 1. rujna 1954. godine u Ličkim novinama objavio članak "Oskvrnuti dragulji". U članku je opisao ljepotu špilja, upozorio na uništavanje špiljskih ukrasa te špilje nazvao "Plitvičkim jezerima u kamenu".
