U Gornjem Kuršancu, na povijesnom mjestu Kuršanečkog luga, obilježena je 362. obljetnica pogibije Nikole VII. Zrinskog Čakovečkog, hrvatskog bana, vojskovođe, pjesnika i jednog od najznačajnijih predstavnika velikaške obitelji Zrinski. Komemoraciju je organizirala Zrinska garda Čakovec, a suorganizatori su bili Međimurska županija, Općina Nedelišće, Mjesni odbor Gornji Kuršanec, Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu, Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" – Zmajski stol Čakovec te Franjevački samostan u Čakovcu.
Program obilježavanja započeo je misom zadušnicom u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gornjem Kuršancu. Euharistijsko slavlje predvodio je župnik Župe sv. Nikole biskupa u Novom Selu na Dravi, vlč. Ivan Munđar, u koncelebraciji s prečasnim Antunom Hoblajem. Nakon misnog slavlja okupljeni su se uputili do spomenika Nikoli Zrinskom VII. Čakovečkom u mjesnom parku, gdje su izaslanstva organizatora, Međimurske županije, Grada Čakovca te brojnih institucija i udruga položila vijence i zapalila svijeće. Zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta preostali dio programa održan je u crkvi.
O važnosti života i djelovanja Nikole Zrinskog govorio je zamjenik načelnika Općine Nedelišće Denis Šafarić. Istaknuo je da je Nikola Zrinski svojim djelovanjem ostavio neizbrisiv trag u povijesti Međimurja i hrvatskog naroda. Naglasio je da je riječ o osobnosti iznimne hrabrosti, obrazovanja i vizije, koja se zalagala za interese svojega naroda, očuvanje hrvatske samostalnosti i slobode. Šafarić je istaknuo kako je obveza današnjih generacija čuvati uspomenu na povijesne velikane, prenositi njihovu ostavštinu mladima te njegovati povijesni identitet vlastitoga kraja.
U ime suorganizatora okupljenima se obratio predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu Zoran Turk. Podsjetio je na povijesne okolnosti smrti Nikole VII. Zrinskog 18. studenoga 1664. godine u Kuršanečkom lugu. Istaknuo je kako je tragična smrt Nikole VII. Zrinskog, premda se dogodila u lovu, predstavljala težak gubitak za hrvatsku političku misao. Smrt Nikole Zrinskog označila je početak posljednjeg poglavlja povijesti jedne od najznačajnijih hrvatskih plemićkih obitelji. Turk je posebno naglasio povezanost obitelji Zrinski s Međimurjem, gdje su iz Čakovca upravljali svojim posjedima, te je povijesnu 1664. godinu povezao s Vukovarom 1991. Samo sedam godina poslije, u Bečkom Novom Mjestu, pogubljeni su njegov brat Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan.
Nikola VII. Zrinski rođen je 3. svibnja 1620. godine, a dužnost hrvatskog bana obnašao je od 1647. do 1664. godine. Bio je istaknuti vojni zapovjednik, političar, diplomat i književnik, a njegovo književno djelo „Jadranskog mora sirena“ ubraja se među najznačajnija ostvarenja mađarske barokne književnosti. O važnosti povijesnog nasljeđa obitelji Zrinski govorio je i međimurski župan Matija Posavec, koji je naglasio da se očuvanjem uspomene na velikane hrvatske povijesti, kao i kontinuiranim istraživanjem povjesničara, čuva identitet Međimurja i hrvatskog naroda.













