Slovenska vlada planira provesti pilot-popis romskog stanovništva i naručiti analizu mogućih zlouporaba socijalnih naknada, a za provedbu tih projekata Javna agencija za znanstvenoistraživačku i inovacijsku djelatnost (ARIS) raspisala je natječaj za istraživače. Plan je predložio Ured za narodnosti, a za projekt su naručitelji i tri ministarstva. Predviđeno je do 90.000 eura.
Plan predviđa razvoj i testiranje metodologije za pilot-popis romske populacije kako bi se dobile procjene o broju pripadnika romske zajednice prema dobi, spolu i naselju. U natječaju je razrađena dobna struktura za koju se žele prikupiti podaci, od djece predškolske dobi do odraslih. Popis bi se trebao provesti u 20 općina koje imaju romskog vijećnika i u pet dodatnih općina s evidentiranim romskim naseljima, a spominje se i mogućnost popisivanja u Ljubljani i Mariboru. Svrha je uspostaviti bazu podataka, utvrditi razlike u odnosu na postojeće procjene i pripremiti pravnu i metodološku osnovu za buduće popise.
Iz Ureda za narodnosti pismeno su pojasnili da su istraživanje predložili zbog nedostatka suvremenih i pouzdanih podataka o broju i položaju Roma. "Nedostatak odgovarajućih podataka otežava planiranje mjera za poboljšanje njihova položaja i praćenje njihove učinkovitosti", naveli su. Dodaju da će kvalitetniji podaci poslužiti za oblikovanje javnih politika, posebno u obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvu i stanovanju, te za praćenje Nacionalnog programa mjera za Rome do 2030. godine. Pilot-projektom žele istražiti i testirati kako podatke prikupljati na metodološki pouzdan, pravno dopušten i Romima prihvatljiv način. Ured za narodnosti kao vršitelj dužnosti ravnatelja vodi Gregor Perič, član SDS-a.
Tilen Štajnpihler Božič, izvanredni profesor na Pravnom fakultetu u Ljubljani, za N1 Slovenija objasnio je da prikupljanje podataka o etničkoj pripadnosti samo po sebi nije diskriminatorno ako se poštuju određene zaštitne mjere. "Sudjelovanje u takvom prikupljanju podataka mora biti dobrovoljno, temeljiti se na vlastitom izjašnjavanju, a podaci se smiju prikupljati samo u zbirnom obliku, tako da se iz njih ne može identificirati konkretna osoba. Ključna je svrha, koja mora biti povezana s naporima da se spriječi diskriminacija i poboljša položaj ranjivih skupina", rekao je. Smatra da se iz samog natječaja, koji je "široko i mjestimice nespretno formuliran", ne može zaključiti hoće li se te mjere poštovati.
Pučka pravobraniteljica Simona Bavdek Drenik upozorava da za prikupljanje podataka o etničkoj pripadnosti u ovakvom opsegu nedostaje odgovarajuća pravna osnova. "Legitimnost ciljeva istraživanja ne može zamijeniti odgovarajuću pravnu osnovu i druga propisana jamstva", poručila je. Informacijska povjerenica Jelena Virant Burnik upozorila je da se iz natječaja ne može procijeniti hoće li obrada podataka biti zakonita jer nisu jasne pravne osnove ni način prikupljanja.
Protiv natječaja javnim pismom oglasili su se predstavnici Pedagoškog fakulteta u Ljubljani, Pedagoškog instituta, ZRC-a SAZU, Instituta za kriminologiju, Fakulteta za socijalni rad te predsjednik Saveza Roma Slovenije Jožek Horvat Muc. Potpisnici su naveli da je natječaj sporan u samom polazištu jer "Romi ponovno izričito i u znanstvenom novogovoru postaju populacija, oni drugi, ne-naši". Upozoravaju da kvantitativni podaci ponekad mogu sakriti i zamagliti stvarni problem te podsjećaju da zbog povijesnih iskustava, poput nacističkog popisivanja Roma, s ovakvim popisima treba biti iznimno oprezan.
Potpisnici pisma upozorili su i na drugu spornu istraživačku temu iz natječaja, "Analizu rizika i zlouporaba socijalnih naknada te učinkovitosti sankcija". Naručitelj te teme je Ministarstvo demografije, obitelji i socijalnih pitanja, na čelu s Matejom Ribič. Svrha istraživanja je identificirati skupine s najvećim rizikom od zlouporabe socijalnih naknada, oblikovati "model odgovornog korisnika" te proučiti učinke smanjenja ili ukidanja naknada kao sankcije. Potpisnici smatraju da takvi ciljevi usmjeravaju istraživanje prema označavanju pojedinih skupina kao problematičnih i potiču moraliziranje o njihovim zakonskim pravima. "Umjesto etičkog i osjetljivog istraživanja životnih okolnosti, potreba i načina uklanjanja strukturnih nejednakosti i siromaštva, takvo postavljanje problema vodi prema isključivanju i stigmatizaciji", stoji u pismu, koje zaključuje upozorenjem: "Kada birokratsko popisivanje postane odgovor na brojne složene društvene probleme, kada se to zaogrće znanstvenošću".
ARIS je prije tjedan dana objavila javni natječaj za istraživačke projekte, takozvani CRP 2026. Neposredno nakon referenduma o uvjetovanju socijalne pomoći društveno korisnim radom raspisuje se istraživačka tema. Prema podacima Statističkog ureda, tijekom posljednjeg popisa stanovništva 2002. popisivači nisu dobili odgovor o nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti od devet posto ispitanika. Predstavnici stranaka SDS i NSi oduvijek su zagovarali "strožu" politiku prema Romima. Gregor Perič prije deset godina bio je zastupnik Stranke modernog centra, a danas je član SDS-a. Pripadnici romske zajednice u Sloveniji nemaju ista ustavna prava kao mađarska i talijanska manjina, ali im Ustav jamči zaštitu i prava koja se uređuju posebnim zakonom. Prikupljanje takvih podataka vrlo je osjetljivo i ne smije biti obvezno.
Jelka Godec, predsjednica zastupničkog kluba SDS-a, izjavila je za portal Domovina da bi u Sloveniji trebalo "ponovno uvesti popisivanje nacionalnosti, vjeroispovijesti i tako dalje". Njezine je riječi podržao premijer Janša. "Slovenija je jedna od rijetkih država na svijetu koja prilikom popisa stanovništva ne pita za vjeroispovijest i nacionalnost. S tog aspekta imamo i poteškoće, s obzirom na to da slovenski ustav pripadnicima određenih nacionalnosti daje posebna prava, a mi ih ne smijemo čak ni prebrojiti", rekao je Janša. Većina projekata iz natječaja prati program rada vlade Janeza Janše.
