Radnici u Sloveniji ove godine imaju pravo na obvezni zimski regres od najmanje 740,94 eura, što je polovica slovenske minimalne plaće. Minimalna plaća u Sloveniji za 2026. godinu iznosi 1481,88 eura, a poslodavci zimski regres moraju isplatiti u novcu najkasnije do 18. prosinca. Zaposlenici koji su cijelu godinu radili kod istog poslodavca i puno radno vrijeme trebali bi dobiti najmanje 740,94 eura, dok onima koji nisu bili zaposleni cijelu godinu ili rade nepuno radno vrijeme pripada razmjerni dio iznosa.
U Sloveniji je božićnica propisana zakonom, a zimski regres do propisanog iznosa ne podliježe porezu na dohodak. Za zimski regres i dodatne nagrade za poslovnu uspješnost vrijedi zajednički porezni limit. Poslodavci mogu isplatiti i veće iznose, ovisno o poslovnim rezultatima i pravilima u pojedinoj tvrtki, no obvezni zimski regres razlikuje se od dodatnih nagrada za poslovnu uspješnost. Slovenski Ustavni sud razmatrao je prošlogodišnju isplatu zimskog regresa zaposlenicima izvan javnog sektora te ocijenio da je mjera bila protivna Ustavu zbog neopravdanog retroaktivnog učinka, ali je nije ukinuo. Sud nije osporio samo uvođenje obveznog zimskog regresa.
U Hrvatskoj, pak, ne postoji opća zakonska obveza isplate božićnice svim zaposlenicima. Pravo na isplatu i njezin iznos ovise o kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu, ugovorima o radu ili odluci poslodavca. Zbog toga iznosi značajno variraju, a prema nekim istraživanjima 25 posto radnika uopće ne dobiva božićnicu, dok je božićnica pravilo uglavnom u javnom sektoru. U HEP-u će ove godine iznositi 500 eura, u FINI 350 eura, u ministarstvima 300 eura, a u Hrvatskim cestama i HŽ-u po 250 eura. Hrvatske autoceste predviđaju isplatu od 200 eura. Državni službenici i namještenici imaju pravo na božićnicu od 300 eura prema kolektivnom ugovoru, a isti iznos predviđen je i za zaposlenike Hrvatskog sabora koji će 25. prosinca biti zaposleni u državnoj službi, neovisno o duljini radnog staža, ali se ne odnosi na saborske zastupnike. Po 300 eura dobit će i zaposlenici Ministarstva financija, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, osim ako se u međuvremenu ne dogovori drukčije.
U privatnom sektoru pravila nema, a iznosi se kreću od stotinjak eura pa do vrha od oko 1900 eura, koliko isplaćuje DM. PBZ će isplatiti 1333 eura, Kaufland 400 eura, Konzum 360 eura, a INA 330 eura. Procjenjuje se da četvrtina radnika ne dobiva ništa ili tek bonove. Predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić poručuje da iznos od 300 eura nije dovoljan i da to sigurno nije nagrada koja bi mogla ispuniti očekivanja radnika. Objasnio je i da ima situacija u kojima božićnice doslovno nema, što bi trebalo riješiti zakonski po uzoru na Slovence.
Ekonomist Ljubo Jurčić predlaže uvođenje obavezne božićnice od minimalno 400 eura po radniku, neto. Smatra da je Slovenija donijela potpuno ispravnu odluku i na taj način štiti slovenskog čovjeka i radnika. Jurčić je rekao da Hrvatska to može, ali samo ako ima političke snage i političke volje, te da je stvar samo političke odluke. Dodao je da Slovenija ima negdje oko 30 posto veći dohodak i 30 posto veće plaće pa mogu dati lakše. U Hrvatskoj zasad nema takve političke odluke, a radnici i dalje ovise o dobroj volji poslodavaca. Građani podržavaju ideju o minimalnoj božićnici. Anela iz Zagreba smatra da je 700 eura baš puno i da neke hrvatske plaće ne iznose toliko, ali da bi nekih 500-tinjak eura bilo baš lijepo. Vladimir iz Zagreba kaže da bi, ako Slovenci imaju 740, rado da je isto, ali smatra da bi najmanje trebalo biti 600 eura. Zagrebački ugostitelj Hrvoje rekao je da otkad je privatnik, svake godine djelatnici dobivaju božićnice, nekad više, nekad manje, te da ljude uoči Božića treba nagraditi. Marjan Trobiš iz Udruge poslodavaca Slovenije kaže da predstavnici poslodavaca, sindikati i Vlada trebaju sjesti za isti stol i raspraviti o načinu isplate božićnice.
