Radnici Međimurskih voda iduće će četiri godine imati pravo na 100 eura mjesečno za prehranu, stoji u novom kolektivnom ugovoru koji je objavljen u elektroničkoj evidenciji kolektivnih ugovora Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Ugovor se primjenjuje do 30. rujna 2030. godine, a zamijenio je ugovor iz 2022. godine.

Ugovor su 1. listopada potpisali glavni povjerenik Sindikalne podružnice Međimurske vode Sindikata komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske Hrvoje Krsnik i, u ime Uprave društva, Sunčana Glavina.

Osnovna satnica iznosi 6,30 eura i množi se koeficijentom složenosti radnog mjesta, a primjenjuje se od 1. rujna. Plaća se uvećava za 0,5 posto za svaku godinu ukupnog staža te za dodatnih 0,5 posto za svaku godinu staža u tvrtki. Prekovremeni rad plaća se 30 posto više, noćni rad 32 posto više, rad nedjeljom 50 posto više, a rad blagdanom 150 posto više. Za rad na terenu po jakoj hladnoći ili vrućini te na održavanju odvodnje i pročistača predviđeni su posebni dodaci.

Radnici imaju pravo na do 700 eura godišnje za regres i božićnicu te na 140 eura dara za svako dijete mlađe od 15 godina. Dobivaju i nagradu u naravi od 133 eura, a moguća je nagrada za radne rezultate do 1.200 eura godišnje. Poslodavac radnicima zaposlenima na neodređeno vrijeme koji to žele plaća dopunsko zdravstveno osiguranje te uplaćuje 20 eura mjesečno u treći mirovinski stup. Jubilarne nagrade kreću se od 300 eura za deset godina staža u tvrtki do 720 eura za 40 godina, a za rođenje djeteta radnicima pripada potpora od 1.500 eura.

Za prva tri dana bolovanja radnik dobiva 70 posto plaće, a do 42. dana bolovanja 85 posto plaće. Za ozljedu na radu isplaćuje se puni iznos. Godišnji odmor traje najmanje 20, a najviše 32 dana, uvećava se ovisno o stažu te za svako dijete mlađe od 12 godina, kao i za jedan dan za osobne potrebe, primjerice za rođendan. Darivateljima krvi pripadaju dva slobodna dana.

Ugovorom su detaljno razrađene ozljede radnih obveza. Teškom ozljedom smatra se, među ostalim, davanje lozinke drugoj osobi, instaliranje neovlaštenog softvera te neprijavljivanje sumnje na kibernetički napad.