Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić izjavio je u petak da je rebalansom državnog proračuna za 2026. godinu predviđen godišnji dodatak za umirovljenike na razini od šest eura po godini mirovinskog staža, jednako kao i prošle godine. Sindikati umirovljenika traže povećanje tog iznosa na deset ili dvanaest eura.
Ružić je novinarima nakon 9. sjednice Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe rekao da će, ako se bude razmatrala viša razina financija, iz nekih rezervi pokušati iznaći dodatna sredstva. Pritom je istaknuo da svaki jedan euro po godini staža u planiranju ima utjecaj na državni proračun od oko 40 milijuna eura. Odluku o godišnjem dodatku Vlada će donijeti u ustavnom roku, do 31. listopada, a Ružić je izrazio zadovoljstvo kontinuiranim pozitivnim trendom financijskih iznosa koji se uspijevaju izdvojiti za umirovljenike.
Predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske i Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe Višnja Fortuna rekla je da bi ta udruga željela da godišnji dodatak ove godine iznosi deset eura, što smatra primjerenim iznosom zbog inflacije. Kazala je i da nema jamstva da će doći do povećanja, ali da ima osjećaj da bi moglo, o čemu odluku treba donijeti Vlada sa svojim koalicijskim partnerima. Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Višnja Stanišić izjavila je da njezin sindikat smatra da bi dodatak trebao iznositi 80 posto aktualne vrijednosti mirovine, odnosno oko 12,50 eura, ali da bi bili zadovoljni i s 12 eura.
Upitan o rebalansu državnog proračuna, Ružić je rekao da je njegovo ministarstvo prvo na listi dobitnika, s najvećim rebalansiranim pozitivnim iznosom. Naglasio je da će samo za inkluzivni dodatak iz proračuna biti izdvojeno nešto malo ispod 1,2 milijarde eura, što je iznad očekivanja. Najavio je i da će se izmjenama Zakona o inkluzivnom dodatku još bolje redefinirati prava korisnika kako bi bila usmjerena onima kojima zaista trebaju, pri čemu nikome neće biti oduzeta njegova prava.
Na pitanje hoće li se dizati primanja osobnih asistenata koji su dan prije prosvjedovali tražeći veću cijenu sata usluge, Ružić je odgovorio da razgovaraju sa 206 ugovornih pružatelja usluga, odnosno udrugama koje imaju svoje osobne asistente. Najavio je da će u idućih desetak dana formirati nacionalni panel samih udruga koje su poslodavci te dodao da nastavljaju kroz svoje ustanove zapošljavati. Podsjetio je da je prosvjed organizirao Regionalni industrijski sindikat, koji je ministarstvu uputio dopis koji se analizira. Naglasio je da razgovaraju sa svima te da se nastoje pridržavati svih načela i pozitivnih propisa, nikako na štetu osobnih asistenata ili korisnika usluga.
Tema razgovora sudionika Nacionalnog vijeća bila je i ukidanje poreza na mirovine, koje će ići vrlo brzo, a sudionici su se podsjetili i svih kumulativnih povećanja financijskih primitaka za umirovljenike. Ružić je istaknuo da su svjesni postojanja inflatornih pritisaka, ali da je odnos između njih i porasta prihoda u umirovljeničkoj i općoj populaciji na strani povećanja prihoda. Poručio je i da je sidrenje cijena s početka svibnja 2025. zaustavilo inflaciju u području roba široke potrošnje i pića, koja je na razini nula.
Ministar financija Tomislav Ćorić nije želio otkriti koliko je novca za godišnji dodatak predviđeno rebalansom jer pregovori s predstavnicima umirovljenika još traju. Rekao je da će tema doći na dnevni red u drugoj polovici ovog mjeseca, svakako prije kraja listopada, a točan termin bit će dogovoren sa sindikatima državnih i javnih službi. Očekuje konstruktivne razgovore te navodi da će se pri pregovorima uzimati u obzir aktualne okolnosti u hrvatskom i svjetskom gospodarstvu. Pregovori će se odnositi na materijalna prava zaposlenih u državnim i javnim službama, a trebali bi početi u drugoj polovici listopada. Tijekom pregovora za 2026. godinu Vlada i sindikati nisu se u svemu uspjeli dogovoriti. Osnovica za plaće tijekom godine povećavana je u tri koraka po jedan posto, a od 1. prosinca iznosit će 1.035 eura bruto. Sindikati javnih službi ranije ove godine tražili su i snažnije povećanje osnovice te mehanizam kojim bi se plaće automatski usklađivale s inflacijom. Ministar financija još je u lipnju najavio da će se o novim zahtjevima i plaćama za 2027. razgovarati tijekom jeseni.
Godišnji dodatak uveden je prošle godine kao trajno pravo svih korisnika mirovina. Njegova visina ne određuje se kao jednak iznos za sve, nego se računa tako da se broj punih godina mirovinskog staža pomnoži s vrijednošću koju Vlada odredi za jednu godinu staža. Za 2025. godinu ta je vrijednost iznosila šest eura po godini staža, pa je umirovljenik s 40 godina staža tako prošle godine ostvario dodatak od 240 eura. Koliko će vrijediti jedna godina staža u 2026. zasad nije poznato. Vlada tu vrijednost prema zakonu mora utvrditi najkasnije do 31. listopada, a godišnji dodatak isplaćuje se u prosincu. Umirovljenici za njega ne moraju podnositi zahtjev, već se isplata obavlja automatski.
Ministar financija otkrio je i što stoji iza velikog povećanja rashoda za socijalne naknade u rebalansu državnog proračuna. Ta se stavka povećava ukupno za 226,8 milijuna eura, a čak 185 milijuna eura dodatnih sredstava odnosi se na inkluzivni dodatak. Riječ je o povećanju u odnosu na iznos koji je za tu namjenu već bio planiran ovogodišnjim proračunom. Inkluzivni dodatak namijenjen je osobama s invaliditetom, a visina prava ovisi o utvrđenoj razini potpore. Ćorić je odbacio ocjene da bi trebalo zabrinjavati to što vrlo velik dio državnog proračuna odlazi na plaće, mirovine i socijalne transfere. Istaknuo je da je struktura proračuna takva da jedan dio služi financiranju tih prava, dok je drugi namijenjen investicijama i drugim projektima. Podsjetio je da Vlada za 2026. očekuje gospodarski rast veći od dva posto.
Rebalansom državnog proračuna prihodi su povećani za 853 milijuna eura, na 36,6 milijardi, dok rashodi rastu za 745 milijuna, na 40,6 milijardi eura. Više od 600 milijuna eura dodatnih sredstava povezano je s mirovinama i drugim mirovinskim primanjima, plaćama zaposlenih u državnim i javnim službama te socijalnim i rodiljnim naknadama.
