Umirovljenicima će u prosincu biti isplaćen godišnji dodatak na mirovinu, kolokvijalno nazvan 13. mirovinom. Iznos dodatka ovisi o broju punih godina mirovinskog staža i vrijednosti jedne godine koju odredi Vlada, a tu vrijednost Vlada ovogodišnju još nije odredila. Prema zakonu, odluku mora donijeti najkasnije do 31. listopada.
Godišnji dodatak uveden je prošle godine kao trajno pravo umirovljenika. Tada je Vlada vrijednost jedne godine mirovinskog staža odredila na šest eura, pa je umirovljenik s 30 godina staža dobio 180 eura, onaj s 35 godina 210 eura, a umirovljenik s 40 godina staža 240 eura. Broj punih godina mirovinskog staža na temelju kojih je određena mirovina množi se s vrijednošću jedne godine koju odredi Vlada.
Ako bi Vlada odlučila da jedna godina vrijedi osam eura, umirovljenik s 30 godina staža dobio bi 240 eura, a za 40 godina staža dodatak bi iznosio 320 eura. Ako bi vrijednost bila deset eura, umirovljenici s 30 godina staža dobili bi 300, a s 40 godina staža 400 eura. Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Višnja Stanišić rekla je za RTL Danas da se neslužbeno spominje dodatak od osam eura po godini staža. Stanišić je poručila da bi osam eura bilo ponižavajuće te smatra da je i prošlogodišnjih šest eura bilo ponižavajuće za umirovljenike. Navela je i da je Vlada prošlogodišnji iznos odredila bez konzultacija sa Sindikatom. Ministarstvo rada odgovorilo je RTL-u da će odluku o godišnjem dodatku donijeti vodeći računa o fiskalnim mogućnostima državnog proračuna. Iznos od osam eura zasad nije službeno potvrđen.
Sindikat umirovljenika Hrvatske traži da se vrijednost jedne godine staža zakonom veže uz 80 posto aktualne vrijednosti mirovine. Aktualna vrijednost mirovine od 1. srpnja iznosi 15,64 eura, nakon povećanja od 5,40 posto. Prema modelu koji traži Sindikat, jedna godina staža vrijedila bi oko 12,51 euro. Prema tom modelu umirovljenik s 30 godina staža dobio bi oko 375 eura, za 35 godina staža iznos bi bio oko 438 eura, za 40 godina nešto više od 500 eura, a za 45 godina staža gotovo 563 eura. Riječ je o zahtjevu Sindikata koji Vlada zasad nije prihvatila. SUH traži i da se dodatak isplaćuje dva puta godišnje.
Umirovljenici za godišnji dodatak ne trebaju podnositi zahtjev. HZMO ga isplaćuje automatski u prosincu, bez posebnog rješenja. U obračun ulaze pune godine mirovinskog staža na temelju kojih je određena mirovina u hrvatskom mirovinskom osiguranju. To uključuje staž osiguranja, staž osiguranja s povećanim trajanjem, poseban, pridodani i dodani staž. Za korisnike kojima mirovina nije određena na temelju mirovinskog staža dodatak se računa na temelju 15 godina staža. Kod obiteljskih mirovina uzimaju se pune godine staža na temelju kojih je bila određena mirovina umrlog korisnika, odnosno staž na temelju kojeg je određena obiteljska mirovina nakon smrti osiguranika. Za invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti u pravilu se računa 40 godina staža, osim ako korisnik ima stvarno navršen dulji staž. Na godišnji dodatak ne plaća se porez. Dodatak ne ulazi u prihodovni cenzus za oslobođenje od plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja i ne može biti predmet ovrhe.
Konačni iznosi ovogodišnjeg dodatka bit će poznati nakon Vladine odluke, za koju zakonski rok istječe 31. listopada. Isplata slijedi u prosincu. Vlada na prijedlog ministra Alena Ružića do 31. listopada treba odrediti vrijednost jedne godine mirovinskog staža za 2026. godinu. U Matici umirovljenika Hrvatske navode kako će tražiti da vrijednost godine staža iznosi 10 eura. U javnosti su se mogli čuti i prijedlozi da se godina staža vrednuje 15 eura. Od umirovljeničkih predstavnika neslužbeno se može čuti kako je iznos od 8 eura minimum ispod kojeg se ne smije ići. Taj iznos najizgledniji je za izračun tzv. 13. mirovine.
Uzmemo li da će vrijednost jedne godine iznositi 8 eura, za prosječni staž od 32 godine trajni dodatak iznosio bi 256 eura, umirovljenici s 20 godina staža dobili bi 160 eura, a oni s 40 godina staža dobili bi 320 eura. Prema prijedlogu Matice umirovljenika Hrvatske, koji traže da vrijednost staža bude 10 eura, umirovljenicima s prosječne 32 godine staža pripalo bi 320 eura, za 20 godina staža dodatak bi iznosio 200 eura, a umirovljenik s 40 godina staža dobio bi 400 eura godišnjeg dodatka. Prema prijedlogu Sindikata umirovljenika Hrvatske, koji traže vrijednost od 12,51 euro, umirovljenici s prosječnim stažem od 32 godine dobili bi dodatak od 400,32 eura, za 20 godina staža on bi iznosio 250,20 eura, a onima s 40 godina staža pripalo bi 500,40 eura. U slučaju da vrijednost godine staža bude 15 eura, umirovljenici s prosječne 32 godine staža mogli bi računati na godišnji dodatak od 480 eura, oni s 20 godina staža dobili bi 300 eura, a umirovljenici s 40 godina staža mogli bi računati na 600 eura trajnog dodatka. Lani je, kad je godina staža vrijedila 6 eura, umirovljenik s prosječne 32 godine staža dobio 192 eura, onaj s 20 godina staža primio je 120 eura, a umirovljenici s odrađenih 40 godina staža primili su godišnji dodatak od 240 eura.
Premijer Andrej Plenković rekao je na sjednici Vlade da su u programu obećali da će ukupna prosječna mirovina do 2028., dakle otprilike za dvadesetak mjeseci, doći između 750 i 800 eura te da je ona već sad s dodatkom tolika. Plenković je istaknuo važnost lanjskog Zakona o mirovinskom osiguranju, kojim je uveden trajni godišnji dodatak ovisan o mirovinskom stažu te naveo da je Vlada najniže mirovine uvijek povećavala za tri posto. Kolika će točno biti vrijednost jedne godine staža za 13. mirovinu trebalo bi se znati 9. listopada, kad se sastaje Nacionalno vijeće za umirovljenike, kojem će ovo biti glavna tema. Iz HZMO-a su rekli da odluka o vrijednosti jedne godine mirovinskog staža za potrebe isplate godišnjeg dodatka umirovljenicima za 2026. godinu još nije donesena. HZMO navodi da sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o visini sredstava potrebnih za isplatu godišnjeg dodatka najkasnije do 31. listopada, vodeći računa o fiskalnim mogućnostima državnog proračuna te da ne mogu komentirati neslužbene informacije o mogućem iznosu prije donošenja službene odluke.
