Vlada je mjesecima pripremala mjeru za povećanje plaća, no od nje se, barem zasad, odustalo. Dodatno pojašnjenje o razlozima odustajanja nije bilo moguće dobiti, a iz Ministarstva financija odgovorili su da u ovom trenutku ne razgovaraju o iznosu osnovnog osobnog odbitka.
Ministar financija Tomislav Ćorić u lipnju je najavio da će se o mogućem povećanju osobnog odbitka razgovarati na jesen, nakon što budu poznati rezultati gospodarskog rasta, inflacije i drugih pokazatelja za prva tri tromjesečja. U Ministarstvu financija proteklih mjeseci, uz pomoć Instituta za javne financije, radili su na simulacijama povećanja osobnog odbitka. Ministar Ćorić u ovom trenutku priprema proračun za iduću godinu.
Na važnost povećanja osobnog odbitka već dulje vrijeme upozorava dio stručne javnosti, a poslodavci posljednjih tjedana pridaju mu veliku pozornost. Poslodavci ističu da je povećanje osobnog odbitka važan preduvjet za porezno rasterećenje minimalne, ali i ostalih plaća. Osobni odbitak već je dulje vrijeme zamrznut na 600 eura, dok su plaće rasle, a s njima i porezni ugriz.
Prema procjeni HUP-a, osobni odbitak sada iznosi 600 eura. Kada bi porastao sa 600 na 840 eura, čime bi se po minimalcu oslobodilo oko 60 eura, lokalne jedinice ostale bi bez prihoda od 500 do 700 milijuna eura, odnosno 15 do 20 posto. Učinak ukidanja poreza na mirovine procijenjen je na 180 do 200 milijuna eura, a ukupni prihodi od poreza na dohodak smanjili bi se za gotovo jedan posto BDP-a. U HUP-u su svjesni da bi predloženo povećanje osobnog odbitka bilo velik iskorak i da bi ga bilo teško provesti u jednom koraku, ali su se nadali da bi Vlada ove godine mogla početi s postupnim povećanjem.
Deficit općeg proračuna, koji obuhvaća i lokalnu državu, jedva se održava ispod granice od tri posto BDP-a. Rast ekonomije dodatno će usporavati, a sve procjene govore da će se i inflacija smanjivati. S nominalno nižom stopom rasta BDP-a smanjivat će se i proračunski prihodi, dok pritisak na povećanje rashoda samo raste. Značajno rastu izdaci za obranu, kamate i zdravstvo, a plaće i mirovine velike su proračunske stavke za koje se na kraju godine uvijek ispostavi da treba više novca nego što je predviđeno.
Agencija Moody's ovih je dana iznijela procjenu da će udio kamata u proračunskim prihodima porasti s tri posto u 2025. na 3,4 posto u 2027. i 2028. godini. Sve neizvjesnije geopolitičke okolnosti i rast troškova zaduživanja na međunarodnim tržištima predstavljaju nelagodu za sve, osobito za prezadužene zemlje. Dok rastu kamatni troškovi, obrambeni izdaci i potrebe povezane sa starenjem stanovništva, sve je teže financirati nove zahtjeve i održavati proračunsku stabilnost. Francuska je osobito neugodno upozorenje, jer rast prinosa na državne obveznice, visoki dug i politička nemogućnost dogovora o proračunu sužavaju prostor za djelovanje upravo u trenutku kada su pritisci na javne financije i nezadovoljstvo građana eksplodirali.
Pojedini analitičari pretpostavljaju da bi do povećanja osobnog odbitka sigurno moglo doći u predizbornoj, 2027. godini.
