Hrvatska posljednjih godina sve više ovisi o stranoj radnoj snazi, a radnici iz Nepala, Indije, Filipina, Bangladeša i drugih zemalja zaposleni su u turizmu, ugostiteljstvu, građevinarstvu, trgovini, dostavi i drugim djelatnostima. Dio građana pritom izražava zabrinutost zbog sve većeg useljavanja.
Radnik iz treće zemlje koji u Hrvatskoj ima dozvolu za boravak i rad ne može u svim slučajevima odmah zatražiti spajanje obitelji. Prema pravilima Ministarstva unutarnjih poslova, ako je dozvola izdana na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, supruga ili suprug i maloljetna djeca u pravilu mogu dobiti privremeni boravak radi spajanja obitelji tek nakon što je radnik u Hrvatskoj imao najmanje dvije godine neprekidno odobren privremeni boravak. Maloljetno dijete može dobiti boravak i ranije ako oba roditelja imaju odgovarajuće dozvole za boravak i rad, kao i u slučaju samohranog roditelja s takvom dozvolom.
Dvogodišnje ograničenje ne primjenjuje se na određene kategorije radnika čije su dozvole izdane bez mišljenja HZZ-a, primjerice na nositelje EU plave karte. Prema važećem Zakonu o strancima, članovi obitelji radnika s dozvolom za boravak i rad izdanom na temelju mišljenja HZZ-a mogu dobiti privremeni boravak radi spajanja obitelji tek nakon što je radnik imao najmanje dvije godine neprekidno odobren privremeni boravak u Hrvatskoj. Ne radi se o dvije godine rada, nego o dvije godine odobrenog boravka.
Nakon ispunjavanja uvjeta potrebno je dokazati i sredstva za uzdržavanje obitelji. Prema MUP-u, među prihvatljivim dokazima su šest obračuna isplaćenih plaća neposredno prije podnošenja zahtjeva, porezno rješenje, dokaz o mirovini ili pisana izjava o uzdržavanju pod propisanim uvjetima. Iznos potrebnih sredstava računa se prema prosječnoj neto plaći u Hrvatskoj za prethodnu kalendarsku godinu. Prema posljednjim podacima DZS-a, prosječna neto plaća za kolovoz 2026. iznosila je 1.543 eura. Za izračun uvjeta u 2026. godini koristi se prosjek za 2025. godinu, koji je iznosio 1.449 eura.
Prema formuli koju objavljuje MUP, osnovni iznos iznosi 57 posto prosječne neto plaće. Za dvočlanu obitelj iznos se povećava za 15 posto, a za svakog sljedećeg člana za dodatnih 10 posto prosječne neto plaće. Prema toj formuli, za tročlanu obitelj potrebno je osigurati najmanje 1.188,18 eura mjesečno, a za četveročlanu 1.333,08 eura.
Supruga i djeca koja imaju samo privremeni boravak u pravilu se ne mogu osigurati preko zaposlenog člana obitelji, nego moraju zasebno regulirati obvezno zdravstveno osiguranje. Za maloljetnu djecu trošak doprinosa snosi roditelj, skrbnik ili osoba na čiji su poziv došla u Hrvatsku. U 2026. mjesečni doprinos iznosi 124,96 eura po osobi. U određenim slučajevima HZZO može zatražiti i jednokratnu uplatu za razdoblje do 12 mjeseci unatrag. Ako HZZO zatraži uplatu za svih 12 mjeseci, roditelj će za dvoje djece morati platiti ukupno 2.999,04 eura, a nakon toga i dalje mjesečno plaćati njihovo osiguranje.
Prema Zakonu o doplatku za djecu, pravo na dječji doplatak može ostvariti hrvatski državljanin koji ima neprekidno prebivalište u Hrvatskoj najmanje tri godine i ispunjava ostale zakonske uvjete. Stranac može ostvariti dječji doplatak ako ima neprekidno odobren stalni boravak u Hrvatskoj najmanje tri godine, uz ispunjavanje ostalih uvjeta. Posebna pravila za dječji doplatak vrijede za osobe kojima je odobren azil ili supsidijarna zaštita. Strani radnik koji ima samo privremeni boravak na temelju dozvole za rad u pravilu ne ispunjava uvjete za dječji doplatak, čak i ako su supruga i djeca s njim već četiri godine u Hrvatskoj.
Hrvatski zavod za zapošljavanje omogućuje korištenje vaučera za učenje hrvatskog kao stranog jezika, ali program nije univerzalno besplatan za sve strane radnike. Kraći neformalni programi traju najmanje 70 sati i prilagođeni su djelatnostima poput građevinarstva, turizma i ugostiteljstva, prerađivačke i p












