Vojska Srbije prikazala je na velikoj vojnoj vježbi naoružane četveronožne robote, koji izgledom podsjećaju na model D1 Max Pro, industrijskog robota kineske tvrtke AgiBot. AgiBot je partner u šabačkoj tvornici, no nije poznato jesu li roboti prikazani na vježbi sastavljeni u Srbiji. Iz Vojske Srbije nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Europa o mjestu proizvodnje robotskih pasa.
Vježba 'Viktor 2026' održana je u jugozapadnoj Srbiji, a četveronošci su bili naoružani protuoklopnim raketama 'Osa' jugoslavenskog dizajna, automatskim puškama i bacačima granata od 40 milimetara. Na snimkama se vidi kako roboti pucaju iz automatskog oružja i ulaze u maketu zgrade, dok ih vojnici prate. Tvornica robotike u Šapcu planira godišnju proizvodnju od 3000 humanoidnih i četveronožnih robota.
Snimke s vojne vježbe potaknule su zabrinutost zbog razvoja vojski 'robota ubojica' s Balkana, no analitičari smatraju da je takav scenarij u bližoj budućnosti malo vjerojatan. Ukrajinska vojska objavila je u kolovozu 2024. snimke svojih vojnika koji koriste robotske pse, ali su u dvije godine od tada ti roboti rijetko viđeni na bojištu. U istom razdoblju postrojbe na prvoj crti masovno su prihvatile zemaljske dronove na kotačima.
Predstavnik ukrajinske inicijative Brave1 izjavio je za RSE da su dronovi na kotačima 'možda bolji izbor za određene misije zbog nosivosti, izdržljivosti i mogućnosti korištenja u operacijama dugog dometa'. Iz Brave1 nisu izravno odgovorili na pitanje jesu li četveronožni roboti povučeni iz upotrebe u Ukrajini, ali su napomenuli da 'platforme s nogama mogu imati prednosti na teškom terenu ili pri svladavanju prepreka'. Ukrajinski zemaljski dron 'Spider' na kotačima težak je 50 kilograma, ali može nositi teret od 100 kilograma, dok napredni četveronožni robot iste težine može nositi tek 10 kilograma. Beograd tvrdi da njihov 'robotski pas' ima maksimalnu nosivost od 50 kilograma.
Srbija je predstavila tehnologiju naoružanih četveronožaca u trenutku kada Beograd sve više uključuje napredne kineske sustave u svoj vojni arsenal, među kojima su raketni sustavi i bespilotne letjelice. Gotovo 60 posto srpskog uvoza oružja u razdoblju od 2020. do 2024. godine stiglo je iz Kine. Korištenje robota 13. rujna uslijedilo je nakon što je predsjednik Aleksandar Vučić 29. kolovoza obećao da će se naoružani roboti kineskog dizajna u službi vojske pojaviti 'u roku od 15 dana' od otvaranja tvornice u Šapcu.
Jared Keller, američki stručnjak za vojnu tehnologiju, rekao je za RSE da će se 'Srbija vjerojatno suočiti s istim problemima zbog kojih su druge vojske počele preispitivati uvođenje robotskih pasa'. Dodao je da četveronožni roboti, u usporedbi s drugim bespilotnim platformama, još uvijek zahtijevaju značajan razvoj kako bi se riješili problemi s pouzdanošću i dometom. Svaki četveronožac treba oko 12 zasebnih motora i niz senzora, a napredni modeli stoje desetke tisuća dolara i bili bi lake mete za jeftine FPV dronove.
Europska unija i Sjedinjene Države signalizirale su nelagodu zbog onoga što Peking i Beograd nazivaju svojim 'čeličnim prijateljstvom'. Glasnogovornik američkog State Departmenta izjavio je za balkanski servis RSE da će 'buduće ekonomske prilike Srbije uvelike ovisiti o investicijama, političkim odlukama i partnerstvima koje odabere danas'. Pozvao je Beograd da bira 'pouzdane izvore i dobavljače opreme i tehnologije umjetne inteligencije' te 'partnere od povjerenja poput Sjedinjenih Država'.
Keller smatra da je srpsko javno pokazivanje naoružanih četveronožaca više pitanje geopolitičkog imidža nego stvarne borbene strategije. 'Lideri srednje rangiranih sila često pokazuju napredno oružje kako bi poslali poruku o tehnološkoj moći, čak i kada ti sustavi nisu podržani jasnom taktikom i doktrinom koji su temelj za stvarne operacije', zaključio je.
