Prvi postizborni tjedan u Srbiji prate brojne napetosti, a jedno od ključnih pitanja je budući odnos medija na kojima je Aleksandar Vučić gradio svoju dugogodišnju vladavinu. Vučić je nositelj poražene izborne liste i donedavni srbijanski predsjednik, a zahtjeve studentskog pokreta naziva 'revolucionarnim terorom'.
Studentski pokret zatražio je ovaj tjedan bržu tranziciju vlasti, ostavke čelnika u policiji, obavještajnim službama, pravosuđu i prorežimskim medijima te hitan popis zatečenog stanja i sprječavanje uništavanja dokumentacije u javnim institucijama i poduzećima.
Uslijedio je val ostavki i smjena u upravi i uredništvu Radio-televizije Vojvodine (RTV) i Radio-televizije Srbije (RTS). Ostavke i smjene popraćene su isprikama gledateljima 'za sve izostavljeno u prethodnom razdoblju'. Novi urednički kolegij informative RTS-a poručio je u priopćenju pročitanom u udarnom večernjem dnevniku u četvrtak: 'Ovo su prvi koraci k, nadamo se, ozdravljenju RTS-a... Predstoji nam rad na programskim sadržajima, a sve u javnom interesu. Želimo vratiti vaše povjerenje'.
Prethodno su ostavke podnijeli glavni urednik i dio uredništva u RTV-u, uslijedila je ostavka direktorice RTS-a te smjene urednice informativnog programa i unutar pojedinih redakcija. U petak je ostavku podnio direktor RTV-a Goran Karadžić. Na rad i političku pristranost tih redakcija prema Vučiću i SNS-u godinama su ukazivali civilno društvo, oporba i studentski pokret. Tijekom skoro dvogodišnjih prosvjeda studentski pokret skoro da nije bio objektivno vidljiv u programima RTS-a, RTV-a, ali i brojnih provladnih kabelskih i televizija s nacionalnim opsegom.
Željko Mitrović, vlasnik komercijalne TV Pink, koja ima medijsku mrežu i u regiji, najavio je otkaze za oko tisuću djelatnika. Mediji su bili jedna od okosnica Vučićeve vladavine. Nakon pobjede Studentske liste pred redakcijama Informera i Pinka okupile su se skupine nezadovoljnika, a program TV Informera, propagandistički naklonjenog Vučiću i SNS-u, nakratko je prekinut upadom mase u studio. Studentska lista promptno je osudila upade i pozvala na suzdržavanje od revanšizma, tražeći odgovornost za javnu riječ, višegodišnje kršenje profesionalnih kodeksa, uključujući i kaznenu odgovornost za raspirivanje mržnje prema političkim neistomišljenicima i oponentima.
Teoretičarka medija i profesorica na Fakultetu dramskih umjetnosti (FDU) Ana Martinoli u autorskom tekstu za tjednik Radar otvorila je pitanje što će se dogoditi s političarem čija je moć počivala na medijskoj dominaciji kada mu televizije prestanu poticati središnje mjesto u javnom životu. Martinoli konstatira: 'Bilo bi preuranjeno zaključiti da se Vučićeva medijska mreža već raspada. Jedna isprika ne mijenja sustav, a izborni poraz ne briše vlasničke, financijske i političke veze koje su duže od desetljeća određivale programe velikog broja medija'.
Pitanje je, navodi Martinoli, hoće li vlasnici i urednici tih medija 'ostati odani čovjeku koji više nema izvjesnost institucionalne moći' ili će se pokušati prilagoditi novim okolnostima, nudeći se kao profesionalno neovisni ili će nastaviti funkcionirati kao medijska mreža sada najvećeg oporbenog bloka. Vučiću zasad najodanije medijsko uporište ostaju TV Informer i istoimeni tabloid, koji ga i dalje nazivaju 'predsjednikom', ali i 'liderom oporbe'.
Martinoli kaže da su Vučiću i poslije poraza mediji itekako potrebni da 'ostane prisutan, zadrži pristaše, ponudi svoju verziju događaja i sačuva prostor za politički povratak'. Za to mu, dodaje, 'nije neophodno da kontrolira sve televizije' i 'dovoljno je da u dijelu medijskog prostora njegovo tumačenje i dalje bude jedino koje se ozbiljno računa'. Sugerira kako je sada važnije koliko medija će i dalje prihvaćati Vučićevu procjenu 'što zaslužuje pažnju građana, a što bi trebalo biti u funkciji javnog interesa'. Odnos nove vlasti prema tom nasljeđu, kao i reagiranja unutar redakcija, 'reći mnogo toga o Srbiji poslije izbora'.
