Tajnik za rat Pete Hegseth dao je preporuku, a predsjednik Donald Trump odobrio smaknuće Nidala Malika Hasana, bivšeg majora američke vojske i liječnika osuđenog za masovni napad u bazi Fort Hood, objavio je glasnogovornik Pentagona Sean Parnell na društvenim mrežama u ponedjeljak.
Hasan je 2009. ubio 13 nenaoružanih američkih vojnika i ranio još 32 osobe u prepunoj medicinskoj zgradi gdje su vojnici koji su se raspoređivali čekali preglede i cjepiva. Dvanaest od mrtvih i 30 od ranjenih bili su vojnici. Napad se dogodio 5. studenoga 2009. i bio je najsmrtonosniji neborbeni napad na američku vojnu bazu ikad. Hasana je upucao i djelomično paralizirao civilni policajac koji je odgovorio na napad.
Hasan je osuđen za 13 točaka optužnice za predumišljajno ubojstvo i 32 točke optužnice za pokušaj ubojstva. Porota od 13 časnika jednoglasno je preporučila smrtnu kaznu. Tijekom vojnog suda 2013. rekao je da je vjerovao da štiti muslimane i talibane u Afganistanu, a kasnije je na sudu priznao da je bio strijelac i ispričao se za 'bilo kakve pogreške'. Sudu je rečeno i da se protivio američkim okupacijama Iraka i Afganistana te da je razgovarao online s radikalnim klerikom Anwarom al-Awlakijem, propagandistom al-Qaide i američkim državljaninom koji je kasnije ubijen u američkom napadu dronom u Jemenu.
Hasan je odabrao sam sebe zastupati tijekom suđenja, ali nije pozvao svjedoke, nije dao iskaz i nije pokušao osporiti optužbe. Sudski branitelji izrazili su zabrinutost da je Hasan tražio smaknuće. Riječ je o američkom rođenom muslimanu palestinskog podrijetla i vojnom psihijatru iz Virginije, koji je trenutačno jedan od četiri zatvorenika na smrtnoj kazni američke vojske.
Parnell je rekao da će tajnik vojske odrediti vrijeme i mjesto smaknuća. Vojno smaknuće zahtijeva odobrenje američkog predsjednika prema vojnom zakonu, kao i žalbeni pregled i konačnu odluku o zakonitosti prije provedbe. Američki Sud za žalbe oružanih snaga proglasio je vojnu smrtnu kaznu neustavnom 1983., ali je vraćena sljedeće godine izvršnom naredbom predsjednika Ronalda Reagana.
Smaknuće Nidala Malika Hasana bit će prvo vojno smaknuće strijeljanjem od završetka Drugog svjetskog rata. Smrt strijeljanjem prilično je rijetka. Prošle godine u Južnoj Karolini izvršeno je smaknuće strijeljanjem, prvo za tu državu i prvi put da je ta metoda korištena u SAD-u u 15 godina. Četiri druge države dopuštaju upotrebu strijeljanja, uključujući Idaho, Mississippi, Oklahomu i Utah. Većina smaknuća u SAD-u provodi se na državnoj razini, pri čemu 27 država, vojska i savezna vlada još uvijek imaju smrtnu kaznu kao zakonski dostupnu opciju.
Trump je bio zagovornik savezne smrtne kazne i ponovno ju je uveo izvršnom naredbom prvog dana svoje administracije u siječnju 2025. Pod njegovim prethodnikom, bivšim predsjednikom Joeom Bidenom, ministarstvo pravosuđa izdalo je moratorij na saveznu upotrebu smrtne kazne. Izvršna naredba koju je potpisao Trump opisuje smrtnu kaznu kao 'ključno sredstvo za odvraćanje i kažnjavanje onih koji bi počinili najgnusnije zločine i djela smrtonosnog nasilja protiv američkih građana'.
Napad u Fort Hoodu dio je niza incidenata u američkim vojnim bazama. Godine 2025. vojnik je otvorio vatru u američkoj vojnoj bazi u državi Georgia, ranivši pet kolega prije nego što je savladan i uhićen. Godine 2019. američki mornar smrtno je ranio dvije osobe i ranio treću u bazi na Havajima, a iste godine saudijski vojni student ubio je tri osobe u vojnoj ustanovi na Floridi. Kuvajtski državljanin rođen u SAD-u napao je dvije vojne instalacije u Tennesseeju 2015., ubivši četiri marinca i mornara; FBI je zaključio da je to nasilje inspirala 'strana teroristička skupina'. Dvije godine ranije, muškarac je ubio 12 ljudi i ranio osam u Washington Navy Yardu u američkom glavnom gradu prije nego što su ga ubili policajci.
