Američki predsjednik Donald Trump suočava se s još jednim pravnim izazovom zbog carina. Skupina koja je uspješno tužila zbog njegovih takozvanih "liberation day" uvoznih poreza podnijela je novu tužbu zbog najnovijih kanadskih carina.
Bijela kuća uvela je carinu od 50 posto na kanadsku robu vrijednu oko 20 milijardi dolara nakon što su trgovinski pregovori između SAD-a i Kanade propali u kolovozu. Tužbu je podnio Liberty Justice Center u ime američke prehrambene tvrtke Gellert Global Group. Tužba poziva američki Sud za međunarodnu trgovinu da carine proglasi nezakonitima i naloži povrat s kamatama za pogođene uvoznike.
U tužbi se tvrdi da je Bijela kuća prekoračila svoje ovlasti pri uvođenju carina i da je prouzročila "trenutnu štetu američkim tvrtkama". Bijela kuća je kontaktirana za komentar.
Gellert Global Group je obiteljska tvrtka u trećem naraštaju koja plaća carine od 50 posto na sir izvezen iz Kanade. Ta tvrtka sa sjedištem u New Jerseyju također se suočava s kanadskim uzvratnim carinama na američki sir koji prodaje sjeverno od granice. Supredsjedatelj Thomas Gellert rekao je da je tvrtka generacijama gradila odnose s dobavljačima i kupcima u prehrambenoj industriji.
"Te carine preko noći prekidaju te odnose i stvaraju troškove i nesigurnost koji se prelijevaju kroz cijeli lanac opskrbe", rekao je Gellert u utorak.
Liberty Justice Center osporava korištenje članka 338. Carinskog zakona iz 1930. kojim se udara na kanadsku robu od vina do mliječnih proizvoda i hokejaških palica. Taj dio gotovo stoljeće starog zakona namijenjen je zaštiti američkih tvrtki od diskriminacije. Pravna skupina tvrdi da članak 338. ne dopušta izvršnoj vlasti "da uvodi sveobuhvatne carine ili uvozna ograničenja kad god nastane trgovinski spor".
Tužba nastoji osporiti oslanjanje Bijele kuće na uzvratne carine koje je uvela Kanada kako bi opravdala vlastite pristojbe prema članku 338. Kanada je uvela niz protumjera na brojne američke carine. Prošlog mjeseca kanadski premijer Mark Carney izjednačio je američke carine prema članku 338. "dolar za dolar" nakon što ih je Trump uveo zbog, kako je nazvao, "nejednakog tretmana" američkih automobila, mliječnih proizvoda i alkohola.
Tužba ističe da članak 338. zahtijeva razdoblje čekanja od 30 dana prije uvođenja carina, ali da je carina na proizvode uključujući sir dodana na popis samo tjedan dana prije početka naplate carina. Sara Albrecht, glavna izvršna direktorica Liberty Justice Centera, rekla je da se slučaj ne odnosi na samog Trumpa nego na predsjednički ured.
"Nijedan predsjednik ne bi smio imati moć izvući uspavani zakon s police i upotrijebiti ga za uvođenje sveobuhvatnih carina ili zabrana uvoza bez ograničenja koje je Kongres propisao", rekla je Albrecht.
Tužba tvrdi da je članak 338. Carinskog zakona iz 1930. zamijenjen člankom 301. Trgovinskog zakona iz 1974. Također se tvrdi da, ako se članak 338. još primjenjuje, Bijela kuća nije utvrdila pravni temelj za sveobuhvatne carine protiv Kanade. Liberty Justice Center poručio je: "Slučaj nije prigovor na carine kao takve. Pita ko ima ovlast uvesti ih i je li izvršna vlast slijedila zakon koji je Kongres napisao."
Pravna skupina podnijela je i zahtjev za privremenu zabranu kako bi se spriječila njihova naplata. To je četvrti slučaj koji je skupina pokrenula protiv Trumpovih carina. Njihov uspješan slučaj odnosio se na sveobuhvatne carine uvedene prema Zakonu o međunarodnim izvanrednim gospodarskim ovlastima (IEEPA), koje su ukinute u veljači ove godine. Albrecht je rekla da je skupina sve slučajeve pokrenula iz istog razloga: "Ustav daje carinsku ovlast Kongresu. Izvršna vlast ne može stalno premještati istu politiku s jednog zakona na drugi i pretvarati se da ograničenja nestaju."
