Kineski predsjednik Xi Jinping stigao je u Washington u trodnevni državni posjet Sjedinjenim Američkim Državama. Predsjednik Donald Trump priredio mu je doček u vojnoj bazi Joint Base Andrews.
Trump i prva dama Melania Trump dočekali su Xija i njegovu suprugu Peng Liyuan uz zrakoplov. Na pisti je bio razvučen crveni tepih dug 30 metara, uz koji je bila postrojena počasna straža. Dvoje američke djece kineskom predsjedničkom paru uručilo je cvijeće. Trump i Xi rukovali su se i kratko razgovarali, a Trump je u jednom trenutku prijateljski potapšao Xija po leđima.
Najupečatljiviji dio dočeka bio je prelet dvaju američkih strateških bombardera B-1. Dok su Trump i Xi stajali jedan uz drugoga na pisti, bombarderi su uz snažnu buku proletjeli iznad njih. Istodobno je na pisti bilo postrojeno šest lovaca F-22 i šest F-16. Američki predsjednici vrlo rijetko osobno odlaze na aerodrom dočekivati strane čelnike, a Trump je prošle godine na sličan način na Aljasci dočekao ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Glavni dio Xijeva posjeta slijedi u Bijeloj kući. Predviđeni su nova svečana ceremonija, razgovori dvojice predsjednika iza zatvorenih vrata i državna večera. Ceremonijal se nastavlja formalnim državnim dočekom na južnom travnjaku Bijele kuće, privatnim čajem s američkim predsjednikom i prvom damom te obilaskom Nacionalnog arhiva.
Trump i Xi razgovarat će o carinama, trgovini, rijetkim zemnim metalima, naprednim čipovima, umjetnoj inteligenciji, Tajvanu te kineskim odnosima s Iranom i Rusijom. Jedna od najvažnijih kineskih poluga su rijetki zemni metali, ključni za proizvodnju elektronike, automobila i vojne opreme. Kina dominira preradom rijetkih zemnih metala i posljednjih je mjeseci ograničenjima izvoza pokazala koliko američka industrija ovisi o kineskim isporukama. Peking bi Trumpu mogao ponuditi lakši pristup tim materijalima u zamjenu za ublažavanje dijela američkih trgovinskih i tehnoloških ograničenja.
Kina se obvezala na velike kupnje američke soje, a razgovara se i o dodatnom uvozu američkih poljoprivrednih proizvoda vrijednom milijarde dolara. Na stolu je i mogućnost obnove kineskog uvoza američke nafte i plina, koji je snažno pao nakon novih carina. Pregovara se o širem paketu koji bi mogao uključivati međusobno smanjenje dijela carina i ponovno otvaranje energetskog tržišta. Peking će zauzvrat pokušati dobiti ublažavanje američkih ograničenja na izvoz naprednih čipova i druge tehnologije u Kinu. Kontrola naprednih poluvodiča jedno je od glavnih oružja Washingtona u pokušaju da uspori razvoj kineske umjetne inteligencije i vojne tehnologije. Ne očekuje se veliki konačni dogovor, nego prije niz ograničenih ustupaka kojima bi dvije strane produljile razdoblje relativnog trgovinskog mira.
Kina otok Tajvan smatra dijelom svog teritorija i ne isključuje uporabu sile za njegovo preuzimanje, dok SAD Tajvanu prodaje oružje i protivi se nasilnoj promjeni sadašnjeg stanja. Trump i Xi razgovarat će i o Iranu i Rusiji, a Washington pritišće Peking zbog kupnje iranske nafte i kineskog izvoza robe dvostruke namjene Rusiji. Trump posljednjih mjeseci naglašava da želi izravan odnos s Xijem i da su razgovori dvojice čelnika nužni kako bi se spriječilo da gospodarsko i strateško suparništvo dviju najvećih sila preraste u ozbiljniju krizu.
Xi je izjavio da bi Peking i Washington trebali biti partneri, a ne suparnici. Kazao je i da će uz zajedničke napore posjet SAD-u sigurno biti plodonosan. Sugerirao je da bi se dvije strane trebale kretati jedna prema drugoj i raditi zajedno na izgradnji stabilnog odnosa u kojem je suradnja glavna okosnica, natjecanje držano u primjerenim granicama, razlike se rješavaju i može se očekivati mir.
