Zapadna Europa zabilježila je najtopliji lipanj i srpanj otkad postoje sustavna mjerenja, priopćio je odjel za klimatske promjene europskog programa Copernicus. Prosječna temperatura u tom dijelu kontinenta iznosila je 21,62 Celzijeva stupnja, što je za 2,79 stupnjeva više od prosjeka zabilježenog u referentnom razdoblju od 1991. do 2020. godine.
Rekordnim temperaturama prethodilo je neuobičajeno dugo razdoblje vrućine koje je započelo krajem proljeća. Tijekom tog razdoblja, od kraja svibnja, u Zapadnoj Europi zabilježena su četiri zasebna toplinska vala. Takav niz ekstremnih vremenskih pojava doprinio je iznimno visokim ljetnim temperaturama u regiji.
S druge strane, situacija je bila znatno drugačija u drugim dijelovima kontinenta. Temperature su se smanjivale prema istočnoj Europi i Skandinaviji, gdje je bilo osjetno hladnije u usporedbi s zapadnim dijelom. Kada se promatra Europa kao cjelina, srpanj je bio 11. najtopliji u povijesti mjerenja, s prosječnom temperaturom od 20,49 stupnjeva.
Na globalnoj razini, srpanj 2026. godine bio je drugi najtopliji u povijesti zabilježenih mjerenja. Globalna prosječna temperatura u tom mjesecu iznosila je 16,9 stupnjeva, što je za 1,47 stupnjeva iznad predindustrijskog prosjeka. Ova vrijednost izjednačila se s toplinom srpnja 2024. godine.
Apsolutni rekorder za najtopliji srpanj na globalnoj razini i dalje ostaje srpanj 2023. godine, kada je prosječna temperatura dosegnula 16,95 stupnjeva. Podaci programa Copernicus, koji su ključni za praćenje klimatskih promjena, prikupljaju se kontinuirano od 1950. godine.
