Ulaganja u europske tehnološke startupove oporavljaju se nakon ljetnog usporavanja, ali ostaju neravnomjerno raspoređena, pokazuju podaci portala tech.eu. U rujnu je europsko tehnološko financiranje dosegnulo 15,8 milijardi eura kroz 300 rundi, čime je ukupan iznos za 2026. došao do gotovo 60 milijardi eura.
Za usporedbu, u kolovozu je prikupljeno samo 3,2 milijarde eura kroz 165 poslova. Sjedinjene Države su u istom razdoblju privukle 50 milijardi dolara, uz 800 milijardi dolara godišnje u cloud infrastrukturu i umjetnu inteligenciju.
Od 300 rujanskih poslova, 25 tvrtki prikupilo je više od 100 milijuna eura. Tri runde veće od milijardu eura osigurale su tvrtka za AI platforme Mistral i tvrtka za AI infrastrukturu Nscale, dok za 34 posla vrijednosti nisu objavljene. Najveći rujanski posao ostvarila je francuska tvrtka za umjetnu inteligenciju Mistral, koja je u seriji D prikupila 3 milijarde eura, a njezina procjena nakon nove emisije iznosi više od 21 milijarde eura.
Računarstvo u oblaku i umjetna inteligencija osigurali su najviše ulaganja po sektorima. U cloud je uloženo 5,541 milijardi eura kroz 44 posla, a u umjetnu inteligenciju 4,194 milijarde eura. Fintech je privukao 847,7 milijuna eura, zdravstvena tehnologija 826,3 milijuna eura, svemirska tehnologija 725,8 milijuna eura, robotika 508,3 milijuna eura, softver 421,1 milijun eura, sigurnost 319,8 milijuna eura, telekomunikacije 315 milijuna eura, a deep tech 274,5 milijuna eura.
Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje vodeće europsko tržište za prikupljanje sredstava. U rujnu je osiguralo 7,3 milijarde eura, polovicu ukupnog iznosa u tom mjesecu, kroz više od 65 transakcija. Iza njega slijedi Francuska s 3,478 milijardi eura, Njemačka s 1,155 milijardi eura, Nizozemska s 1,119 milijardi eura, Španjolska s 615,8 milijuna eura, Portugal s 524,1 milijun eura, Švedska s 399,9 milijuna eura, Italija s 373,1 milijun eura, Bugarska s 177,7 milijuna eura i Finska s 175,8 milijuna eura.
U rujanskim ulaganjima sudjelovalo je više od 11.700 ulagača. U najviše poslova (8) sudjelovala je francuska investicijska banka javnog sektora Bpifrance, dok je njemačka javnoprivatna tvrtka rizičnog kapitala High-Tech Gründerfonds bila druga sa 7 poslova. Talijanska tvrtka rizičnog kapitala Vento i britanska nacionalna inovacijska agencija Innovate UK sudjelovale su u 6 poslova, a britanska tvrtka rizičnog kapitala Balderton Capital i Europska investicijska banka u po 5 poslova.
EU ima niz instrumenata financiranja usmjerenih na tehnologiju jer želi smanjiti ovisnost o velikim američkim tehnološkim tvrtkama i osigurati vlastiti tehnološki suverenitet. U srpnju je Europska komisija pokrenula javnoprivatnu inicijativu vrijednu 10 milijardi eura za potporu izgradnji sedam gigatvornica umjetne inteligencije diljem Europe, s ciljem pokretanja 20 milijardi eura privatnog financiranja.
Europska investicijska banka vodi program TechEU, koji objedinjuje 70 milijardi eura duga i kapitala kako bi do 2027. mobilizirala 250 milijardi eura za razvoj europskih startupa od početne faze do inicijalne javne ponude. Europska komisija stavila je na raspolaganje i 8,1 milijardu eura putem programa Digitalna Europa za potporu superračunarstvu, kibernetičkoj sigurnosti, naprednim digitalnim vještinama i poluvodičima kroz Zakon o čipovima. Scaleup Europe Fund je inicijativa od 5 milijardi eura kojom upravlja švedska investicijska tvrtka EQT za ulaganje u umjetnu inteligenciju, kvantno računarstvo, čiste tehnologije i biotehnologiju.
