Bojkot nastave srednjoškolaca i studenata u sklopu inicijative Štrajk mladih Hrvatska počeo je u desetak gradova diljem zemlje, a organizatori su u otvorenom pismu ministru obrazovanja Radovanu Fuchsu odgovorili na kritike upućene sudionicima današnjeg štrajka. Prosvjedne aktivnosti održavaju se pod sloganom "Za našu budućnost, a ne njihove ratove", a hrvatska inicijativa dio je međunarodnog pokreta International Youth Strike, koji danas organizira slične akcije u više od 25 europskih zemalja.
Organizatori su u pismu poručili da žele Hrvatsku u kojoj će vlast slušati mlade, a ne ih optuživati da su izmanipulirani ili da ne znaju što rade. "Želimo živjeti u Hrvatskoj koja svoje učenike i studente sluša i radi s njima da bi budućnost bila bolja", naveli su. Istaknuli su i da njihovi zahtjevi nisu konačni te da će pozvati zainteresirane građane da predlože izmjene i dopune. Priznali su da kao srednjoškolci i studenti nisu stručnjaci za sva područja, ali žele uključiti sve koji mogu pridonijeti promjenama. "Ovo nije borba mladih samo za mlade, ovo je borba mladih za sve nas i za bolju budućnost u Hrvatskoj", poručili su. Odgovorili su i onima koji su dovodili u pitanje održavanje štrajka: "Govorilo se da nas neće biti, da smo lažna vijest, da smo diverzija i da nismo dovoljno ozbiljni da se organiziramo, a na to Vam mi kažemo: vidimo se danas u školama, fakultetima i na ulicama."
Prosvjednici upozoravaju na rastuće troškove života, nedostupno stanovanje te stanje u obrazovanju i zdravstvu. Organizatori su potvrdili sudjelovanje učenika i studenata niza srednjih škola i fakulteta u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Splitu, Zadru, Puli, Čakovcu, Varaždinu, Slavonskom Brodu, Pazinu i Velikoj Gorici. Program domaće inicijative temelji se na pet ključnih točaka: traži se ukidanje obveznog vojnog roka, obustava promoviranja vojske unutar obrazovnih institucija, povećanje poreza na kapitalnu dobit, poticanje domaće proizvodnje te pomoć kućanstvima s najnižim prihodima. Inicijativa zahtijeva i prekid svakog oblika suradnje s Izraelom te osudu genocida u Gazi, a osuđuje rusku invaziju na Ukrajinu i sve ratove. "Mi smo generacija koja ne želi ginuti, mi se želimo boriti za svoju budućnost, među ostalim kroz otvorenu raspravu i kritičko promišljanje", poručuju organizatori, najavljujući da današnji bojkot nije kraj njihovih akcija.
Riječka studentica psihologije Lana Božić iz hrvatskog ogranka naglašava kako domaći pokret samostalno kreira svoj program. "Mi ćemo uskoro izaći s vlastitim manifestom. Temeljni zahtjevi koji se tiču stanovanja, troškova života, ekologije, demilitarizacije i ulaganja u zdravstvo i obrazovanje bit će isti, ali ne zahtijevamo da Hrvatska napusti NATO", izjavila je. Dodala je kako iza njih ne stoji nijedna politička stranka, organizacija ni vanjski financijer, da sve odluke donose kolektivnim glasanjem, bez vođa, a troškove snose sami.
Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs ocijenio je kako štrajk nije spontana reakcija mladih te ustvrdio da učenike i studente instrumentaliziraju anarhisti iz međunarodnog pokreta. Optužio je štrajkaše da su anarhisti "koji sudjeluju u politizaciji" i najavio neopravdane sate onima koji ne dođu na nastavu. Uoči početka nastave zabilježene su tenzije u javnom prostoru nakon što je saborska zastupnica Katarina Peović objavila poruke iz zatvorene komunikacijske grupe u kojima se najavljuje zastrašivanje učenika koji se odluče pridružiti štrajku.
Studentica treće godine Fakulteta političkih znanosti Kate Jurišić iz inicijative "Štrajk mladih" rekla je da su se mladi samoinicijativno organizirali diljem Hrvatske, s odazivom većim od očekivanog. "Nikoga nismo poticali ni nagovarali da štrajkaju, mladi su to samoinicijativno organizirali, čak i u mjestima gdje to nismo očekivali", kazala je, dodavši da podrška u školama i na fakultetima varira te da je sudjelovanje osobni izbor. Na ministrovu tvrdnju da je studentima dobro, uz argument cijene studentske prehrane, uzvratila je da nisu svi mladi studenti. "Tu su srednjoškolci i oni koji nisu išli na fakultete. A mjere o kojima on priča su privremene i nisu široke", rekla je. Kao glavni problem istaknula je priuštivo stanovanje, navodeći da si mladi s diplomama i dobrim plaćama ne mogu priuštiti stanove. Kazala je i da ne želi otići iz Hrvatske, ali tu mogućnost ne isključuje jer je u nekim drugim državama stanje za kvalitetan život bolje. O daljnjim akcijama odlučit će nakon analize današnjeg odaziva.
Odaziv je bio neujednačen. Antun Kovačić iz Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja izjavio je da se nastava u srednjim školama odvija redovito, uz manji broj učenika u pojedinim školama. "Nastava u srednjim školama normalno funkcionira, održava se redovni raspored s manjim brojem učenika u pojedinim školama", rekao je, dodavši da zasad nije poznato jesu li izostanci povezani s bolešću ili sudjelovanjem u štrajku, što će naknadno utvrđivati razrednici u razgovoru s roditeljima. U Osijeku, prema njegovim riječima, nije bilo okupljanja, a nastava se i ondje odvijala redovito.
Na sjeveru Hrvatske najveći odaziv zabilježen je u Čakovcu, gdje je prosvjedovala većina učenika jutarnje smjene Gimnazije Josipa Slavenskog. Dio učenika nije došao u školu, a dio se okupio ispred gimnazije i potom uputio prema drugim srednjim školama i Trgu Republike; pojedini su se u međuvremenu vratili na nastavu. Ravnateljica gimnazije izvijestila je Županiju da je okupljanje bilo samostalna odluka učenika, a točan broj sudionika zasad nije potvrđen. Međimurska pročelnica za obrazovanje Nives Kolarić Strah izvijestila je da se u ostalim srednjim školama kojima je županija osnivač nastava odvija redovito. U Krapinsko-zagorskoj županiji nije bilo bojkota nastave, što je potvrdila pročelnica za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu Mirjana Smičić Slovenec, prema podacima ravnatelja. U Varaždinskoj županiji prosvjedu se odazvao manji broj srednjoškolaca, kazao je za Hinu pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Miroslav Huđek, navodeći učenike Prve Gimnazije te jedan razred Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole Varaždin.
Jedan od studenata koji sudjeluje u štrajku na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu izrazio je razočaranje slabim odazivom kolega. "Mladi politolozi trebali bi biti najsvjesniji stanja u državi i ne znam kako ga mogu tako aktivno ignorirati. Ljudi govore da je nama dobro, no istina je da bi nam stvarno moglo biti bolje i da dosta resursa nije raspoređeno na način na koji bi trebalo", poručio je. Dodao je da je danas više studenata došlo na predavanja nego što ih sudjeluje u štrajku, ali je pohvalio one koji su odlučili bojkotirati nastavu. "Koliko god nas je manje, ja sam siguran da se borimo za pravu stvar. Ne osjećam nikakvu grižnju savjesti. Ovo je tek početak i nadam se da će se sve samo još više rasplamsati, pogotovo na najavljenim velikim prosvjedima", zaključio je.
Predsjednik Studentskog zbora Fakulteta političkih znanosti Bruno Rukavina rekao je da zasad nemaju precizne podatke o broju studenata koji su sudjelovali, ali da su brojni profesori najavili odgodu nastave i kolokvija. "Dobili smo potvrde brojnih profesora da u petak neće održavati nastavu, odnosno da će odgoditi kolokvije", kazao je, ocijenivši da su objave o štrajku i zahtjevima na društvenim mrežama naišle na dobar odaziv. Kao jedan od najvećih problema studenata izdvojio je rast troškova života i cijena najma stanova u studentskim gradovima, ustvrdivši da je bez vlastite plaće studiranje postalo gotovo nemoguće. "U skladu s time idu i naši zahtjevi prema upravi fakulteta. Cilj je olakšati studentski život, a pritom smanjiti neke neočekivane troškove i podignuti kvalitetu nastave", poručio je. Najavio je da će Studentski zbor na današnjem plenumu prikupiti zahtjeve nezadovoljnih studenata, na temelju kojih će odrediti daljnje djelovanje, te da su otvoreni za daljnju organizaciju bude li potrebe. "Nadamo se da će uprava uvidjeti nezadovoljstvo nekim aspektima studiranja te da ćemo već nakon ovog plenuma moći sjesti i raspraviti o zahtjevima", zaključio je.
Podršku mladima pružila je i inicijativa Za Hrvatsku slobode, poručivši da imaju pravo zahtijevati odgovornost vlasti i odlučivati o vlastitoj budućnosti. Pozvali su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih da sasluša njihove zahtjeve i pozove ih na razgovor, umjesto da im "prijeti" neopravdanim izostancima ili ih proglašava instrumentima političkih aktera. "Mladi nisu ničiji instrument. Oni su građani koji imaju pravo zahtijevati odgovornost vlasti i odlučivati o svojoj budućnosti", poručili su. Naveli su i da će, ako Ministarstvo mladima namjerava upisivati neopravdane sate zbog sudjelovanja u prosvjedima, oni Ministarstvu javno upisati pet neopravdanih sati, po jedan za svaki grad u kojemu se održava prosvjed, te osam neopravdanih godina zbog izostanka odgovora na probleme koji ugrožavaju budućnost mladih. Zaključili su kako se mladi zbog svojih zahtjeva ne trebaju opravdavati Ministarstvu, nego je Ministarstvo to koje mladima duguje odgovore, konkretna rješenja i političku odgovornost za dosadašnje propuste.












