Ilijana Jotova pobijedila je u drugom krugu predsjedničkih izbora u Bugarskoj i tako postala prva žena na funkciji predsjednice te zemlje. Gotovo konačni rezultati središnjeg izbornog povjerenstva, objavljeni u ponedjeljak, potvrdili su njezinu pobjedu.
Na temelju 99,95 posto obrađenih glasačkih listića, Jotova je u drugom krugu izbora u nedjelju osvojila 57,58 posto glasova, odnosno oko 1,1 milijun glasova. Njezin suparnik Andrej Gjurov dobio je 39,47 posto, odnosno oko 749.500 glasova, dok oko 2,95 posto birača nije dalo podršku nijednom od kandidata.
U prvom krugu, održanom 25. listopada, nijedan kandidat nije osvojio većinu potrebnu za pobjedu. Jotova je tada vodila s 34,6 posto glasova, a Gjurov je bio odmah iza nje s 32 posto.
Jotova je bivša potpredsjednica koja je dužnost vršiteljice dužnosti predsjednika preuzela nakon što je Rumen Radev u siječnju podnio ostavku. Radev se potom kandidirao na parlamentarnim izborima te pobijedio s programom koji mnogi politički analitičari smatraju sklonim Kremlju. Radev podupire Jotovu, a oboje su pozivali na diplomatsko rješenje rata u Ukrajini.
Jotova je 62-godišnja bivša novinarka i nekadašnja zastupnica u Europskom parlamentu, a posljednjih devet godina obnašala je dužnost potpredsjednice uz Rumena Radeva. Radev je nakon uvjerljive pobjede svoje stranke 'Progresivna Bugarska' formirao prvu stabilnu vladu u toj zemlji nakon niza godina.
U posljednjim danima kampanje Jotova je poručila da bi 'svi trebali nazvati predsjednika Putina', a samu sebe opisala kao 'predsjednicu mira'. Protivi se slanju vojne pomoći Ukrajini. Tijekom televizijskog sučeljavanja dvoje predsjedničkih kandidata zauzela se za postizanje sporazuma koji bi uključivao i Ukrajinu i Rusiju, poručivši da se 'mir može postići samo pregovorima'. Predložila je i sigurnosni sastanak svih šest crnomorskih zemalja na kojem bi se potpisao moratorij na neprijateljstva.
Funkcija bugarskog predsjednika uglavnom je ceremonijalna. Šef države nema izvršne ovlasti i sve važne političke odluke mora odobriti parlament, no izravan izbor daje predsjedniku veći politički autoritet. Predsjednik je vrhovni zapovjednik oružanih snaga, može uložiti veto na zakone, potpisuje međunarodne ugovore i imenuje veleposlanike. Bugarski predsjednici biraju se na petogodišnji mandat i mogu obnašati dužnost najviše dva mandata.
Bugarska je članica NATO-a od 2004. godine, a Europskoj uniji pridružila se 2007. godine.
