U Izraelu su u utorak održani parlamentarni izbori na kojima se odlučuje o političkoj budućnosti premijera Benjamina Netanyahua. Birališta diljem zemlje zatvorena su u 22 sata po lokalnom vremenu, a počelo je prebrojavanje glasova. Izbori su obilježeni rekordnom izlaznošću — prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva, do 20 sati glasalo je 74,3 posto birača, što je više nego tijekom cijelog izbornog dana 2022. godine, kada je do zatvaranja birališta glasalo 70,6 posto birača.
Izlaznost je bila visoka tijekom cijelog dana. Do 18 sati glasalo je 66,7 posto birača, oko devet postotnih bodova više nego u isto vrijeme na izborima 2022. godine. Riječ je o najvećoj zabilježenoj izlaznosti otkako se ti podaci prate, odnosno od 1970-ih. Očekuje se i dodatni rast izlaznosti među arapskim građanima. Središnje izborno povjerenstvo odbilo je zahtjev stranaka iz bloka premijera Benjamina Netanyahua da se glasanje produlji nakon 22 sata, javlja Haaretz. Prema izraelskom zakonu, svi birači koji su na birališta stigli do 22 sata imaju pravo glasati čak i ako se zbog čekanja u redu glasanje nastavi nakon službenog zatvaranja.
Izraelske televizije objavile su prve izlazne ankete. Prema projekciji Kanala 12, Likud premijera Benjamina Netanyahua mogao bi ostati najveća pojedinačna stranka u parlamentu s 24 zastupnička mjesta, dok Gadi Eisenkot sa strankom Yashar osvaja 22 mjesta. Prema projekciji Kanala 11, oporbeni blok predvođen Eisenkotom osvaja više zastupničkih mjesta od Netanyahuove koalicije. Nijedan blok nema sigurnu većinu od 61 zastupnika u parlamentu koji broji 120 mjesta. Izlazne ankete prve su procjene rezultata, a ne službeni podaci, no konačna raspodjela mjesta mogla bi biti presudna za sastavljanje nove vlade.
Predizborne ankete pokazivale su da bi Netanyahu i njegovi saveznici mogli izgubiti parlamentarnu većinu. Prema posljednjim anketama, blok premijera mogao bi osvojiti oko 50 mjesta, dok bi oporbena koalicija Gadija Eisenkota mogla osvojiti oko 56 mjesta. Oporba predvođena Eisenkotom nije imala sigurnih 61 od ukupno 120 zastupničkih mjesta. Ključnu ulogu u sastavljanju nove vlade mogle bi imati arapske stranke. Za sastavljanje vlade u Izraelu potrebna je većina od najmanje 61 zastupnika u parlamentu.
Prvi službeni rezultati očekuju se tek nakon 1 sat ujutro u srijedu, a konačan ishod mogao bi ostati neizvjestan još dan ili dva. Čak i male razlike u broju glasova mogu bitno utjecati na mogućnosti sastavljanja nove vlade. Ako nitko ne uspije osigurati većinu, Izraelu prijete dugotrajni pregovori i novi politički zastoj. Ako se ne uspije sastaviti nova većina, Netanyahu bi ostao premijer na čelu tehničke vlade sve dok se ne formira nova. Takva vlada može nastaviti upravljati državom, ali se od nje očekuje suzdržanost pri donošenju važnih dugoročnih odluka.
Izrael je već prošao slično razdoblje između 2019. i 2022., kada je održano čak pet parlamentarnih izbora. U slučaju dugotrajnog političkog zastoja moglo bi doći do novih izbora. Ako pregovori propadnu, mandat za sastavljanje vlade može dobiti drugi kandidat. Ako ni nakon dodatnih pokušaja nitko ne uspije osigurati potrebnu podršku, parlament se raspušta i raspisuju se novi izbori, koji se prema izraelskim pravilima održavaju u roku od 90 dana od raspuštanja parlamenta. Netanyahu bi u međuvremenu mogao ostati na vlasti i bez osvojene parlamentarne većine. Joseph Mansour, bivši suradnik jednog izraelskog zastupnika, rekao je: "Na kraju, Netanyahu ne mora pobijediti na izborima. Dovoljno mu je osigurati da svi ostali izgube".
