Parlamentarni izbori u Izraelu završili su bez jasnog pobjednika, pokazuju izlazne ankete glavnih izraelskih televizijskih mreža. Ni premijer Benjamin Netanyahu ni njegov glavni suparnik Gadi Eisenkot zasad nemaju većinu potrebnu za sastavljanje vlade.
Za većinu u Knessetu, izraelskom parlamentu koji ima 120 zastupnika, potrebno je 61 mjesto. Prema izlaznim anketama, oporbeni blok predvođen Eisenkotom osvojio bi između 50 i 53 mandata, dok se Netanyahuovoj vladajućoj koaliciji predviđa oko 50 mjesta. Nijedan blok tako nema dovoljno zastupnika da bi samostalno sastavio vladu.
Netanyahuov Likud trebao bi ostati najveća pojedinačna stranka u parlamentu, s između 24 i 25 mandata. Eisenkotovoj stranci Yashar izlazne ankete triju najvećih televizijskih mreža predviđaju između 21 i 23 zastupnička mjesta. Arapske stranke u Izraelu, prema tim anketama, ostvarile su rekordan broj zastupničkih mjesta, a njihovi bi mandati mogli biti važni u pregovorima o formiranju nove vlade.
Prvi službeni rezultati trebali bi se početi objavljivati od 22 sata po srednjoeuropskom vremenu, no prebrojavanje svih glasova moglo bi potrajati nekoliko dana. Konačna raspodjela mandata mogla bi se razlikovati od one koju pokazuju izlazne ankete. Procjenjuje se da oko 600.000 glasova pristiglih putem posebnih glasačkih listića neće biti potpuno prebrojeno do četvrtka, a riječ je o približno 10 posto ukupnog broja glasova. Najveći dio tih listića dolazi od pripadnika izraelske vojske.
Nakon objave konačnih rezultata izraelski predsjednik održava konzultacije s predstavnicima parlamentarnih stranaka, a zatim povjerava mandat za sastavljanje vlade političaru za kojeg procijeni da ima najveće izglede osigurati potporu parlamentarne većine. Taj proces može potrajati više tjedana, osobito ako nijedan politički blok nema jasnu većinu. Stranke tada moraju pregovarati o mogućim koalicijama i dogovoriti zajednički program prije nego što nova vlada može preuzeti dužnost.
Politički zastoj mogao bi odgovarati Netanyahuu jer bi mu omogućio da ostane na čelu vlade u tehničkom mandatu dok traju pregovori o novoj koaliciji, ocjenjuje Reuters. Netanyahu je izraelski političar s najduljim premijerskim stažem, a na vlasti je ukupno proveo oko 19 godina. Tijekom kampanje naglašavao je svoju ulogu u vođenju zemlje tijekom ratova i blisko savezništvo s aktualnim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji mu je pružio političku potporu. Sjedinjene Države pridružile su se Izraelu u napadu na Iran, a izraelski je premijer u nedjelju izjavio da je Trump spreman ponovno djelovati kako bi se "napokon" uklonila iranska prijetnja. Pritom je tvrdio da je američki predsjednik na takav potez spreman samo pod uvjetom da Netanyahu ostane na vlasti.
Eisenkot je takvu kampanju oštro kritizirao i optužio Netanyahua da se "oslanja na kampanju sijanja straha, laži i prijetnji". Izrazio je uvjerenje da će Trump surađivati s bilo kojim izraelskim čelnikom kojeg građani izaberu.
Izbori se održavaju nakon jednog od najtežih razdoblja u povijesti Izraela od njegova osnutka 1948. godine. Zemlju su obilježili napad Hamasa 7. listopada 2023., izraelska vojna ofenziva u Gazi koja je uslijedila te duboke političke i društvene podjele. Netanyahuova desničarska vlada suočila se s oštrim kritikama zbog sigurnosnih propusta koji su omogućili Hamasov napad, kao i zbog načina vođenja rata. Ti su događaji postali jedno od glavnih pitanja ovogodišnje izborne kampanje, a za mnoge Netanyahuove protivnike ključno je pitanje političke odgovornosti za 7. listopada 2023., najsmrtonosniji dan u povijesti Izraela.
Birališta su zatvorena u 22 sata po lokalnom vremenu, a građani koji su se u trenutku zatvaranja zatekli u redovima i dalje imaju pravo glasati. Prema izraelskom izbornom povjerenstvu, pravo glasa imaju i birači koji su na biralište stigli do 22 sata, čak i ako još čekaju u redu. Izlaznost je bila rekordna: do 20 sati glasalo je 74,3 posto birača, znatno više nego na izborima 2022. kada je u isto vrijeme glasalo 66,3 posto. Današnja izlaznost već je premašila ukupnu izlaznost na izborima 2022. godine, kada je do zatvaranja birališta glasalo 70,6 posto birača.
Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar poručio je da politički protivnici premijera prerano slave nakon objave prvih izlaznih anketa. "Slavlje na ljevici je preuranjeno", napisao je Saar na društvenoj mreži X. "Samodopadnost pristranih komentatora je smiješna. Jedno se čini sasvim jasnim: Likud je najveća stranka u Izraelu", dodao je. Netanyahu se još nije oglasio o rezultatima izlaznih anketa, a prema pisanju izraelskog Yneta, njegov dolazak u izborni stožer Likuda u Jeruzalemu očekuje se oko 1 sat iza ponoći po lokalnom vremenu, odnosno u ponoć po hrvatskom vremenu.
Čelnik oporbene stranke Yashar Gadi Eisenkot oglasio se nakon objave prvih izlaznih anketa. "Rezultati ukazuju na potpuno nepovjerenje prema Netanyahuu i vladi 7. listopada", napisao je Eisenkot na društvenoj mreži X, aludirajući na Hamasov napad na Izrael 7. listopada 2023. Poručio je da će "odmah djelovati" kako bi Netanyahuovu vladu zamijenio novom u najkraćem mogućem roku. Prema projekciji Kanala 12, Likud osvaja 24 zastupnička mjesta, a Yashar 22 mjesta. Prema projekciji Kanala 11, oporbeni blok predvođen Eisenkotom osvaja više zastupničkih mjesta od Netanyahuove koalicije.
Ako se ne uspije sastaviti nova većina, Netanyahu bi ostao premijer na čelu tehničke vlade sve dok se ne formira nova. Izrael je već prošao slično razdoblje između 2019. i 2022., kada je održano čak pet parlamentarnih izbora. U slučaju dugotrajnog političkog zastoja moglo bi doći do novih izbora.
