Glavne političke grupacije u Europskom parlamentu usuglasile su ublažavanje zabrane klasičnih motora do 2035. godine, čime se otvara prostor za nastavak prodaje hibridnih i benzinskih vozila. Pregovarači Europske pučke stranke (EPP), Socijaldemokrata (S&D) i kluba Renew Europe postigli su dogovor o ublažavanju plana Europske unije za ukidanje prodaje novih vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem do 2035. godine, a o privremenom sporazumu izvijestio je njemački tjednik Der Spiegel.
Prema privremenom sporazumu, proizvođači automobila morat će smanjiti emisije ugljikovog dioksida iz novih vozila za 87,5% u odnosu na razine iz 2021. godine. Dogovor time odstupa od zakonskog cilja o potpunom prekidu emisija iz 2023. godine, ali osigurava nastavak prodaje i registracije novih vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem i hibridnim pogonima širom Europske unije.
Europska komisija ranije je, u prosincu 2025. godine, predložila smanjenje cilja na 90% uz kompenzaciju ostatka emisija korištenjem niskougljičnog čelika, e-goriva ili biogoriva. Novi parlamentarni kompromis formalno zadržava obvezu smanjenja emisija od 95%, no uvodi mehanizam ublažavanja prema kojem se korištenje ekološki prihvatljivog zelenog čelika proizvedenog u EU priznaje s dodatnih 7,5 postotnih bodova. Zeleni čelik proizvodi se uz minimalne emisije stakleničkih plinova pomoću zemnog plina ili zelenog vodika.
Korištenjem zelenog čelika stvarni zahtjev za smanjenje emisija iz ispušnih cijevi smanjuje se na 87,5%, a formula ostavlja trajni prostor od 5% ispod prvotno planirane potpune zabrane. Time se osigurava stalan tržišni udjel za nova hibridna i klasična vozila i nakon 2035. godine. Predstavnici umjerenih i lijevih opcija u parlamentu prihvatili su taj ustupak kako bi spriječili scenarij u kojem bi desna većina u potpunosti odbacila planirano ukidanje.
Dogovor je uslijedio četiri dana nakon što su Berlin i Pariz uskladili stajališta o reformi automobilskih standarda radi zaštite konkurentnosti europske industrije pred rastućim uvozom kineskih električnih vozila. Postignuti sporazum mora proći daljnju proceduru prije nego što postane dio europskog zakonodavstva. Političke grupacije moraju formalno prihvatiti tekst unutar svojih delegacija, nakon čega slijede rasprava na parlamentarnim odborima i glasanje na plenarnoj sjednici. Po prihvaćanju u Europskom parlamentu, prijedlog ulazi u trostrane pregovore s Vijećem Europske unije i Europskom komisijom prije usvajanja konačne uredbe.
