Hrvatska gospodarska komora (HGK) upozorava na sve veći pritisak koji gospodardni napredak vrši na prirodne sustave i resurse. U tom kontekstu, ključnu ulogu u upravljanju energetskim prijelazom preuzimaju stručnjaci, među kojima je i Tamara Kelava, voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo, čije se stručno mišljenje sve više uzima kao referentno u procjenama održivosti.
Iako europski kontekst pokazuje znakove usporavanja, hrvatska energetika bilježi pozitivne trendove. Prema dostupnim podacima, u 2025. godini udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji električne energije u Hrvatskoj dosegnuo je 52,6 posto. To predstavlja značajan korak naprijed u odnosu na prosjek unutar Europske unije, gdje je udio obnovljivih izvora u 2025. godini iznosio 49,9 posto, što ukazuje na to da Hrvatska u ovoj sferi nadmašuje europske prosjeke.
Struktura proizvodnje dodatno je obogaćena značajnim rastom solarnih kapaciteta. Tijekom protekle godine u Hrvatskoj je instalirano dodatnih 417 megawata (MW) solarnih kapaciteta. Ova ekspanzija doprinijela je tome da solarne elektrane u 2025. godini proizvedu ukupno 1127 gigawatt-sati (GWh) električne energije. Ovi podaci potvrđuju sve veći doprinos sunčeve energije u ukupnom energetskom bilancu zemlje.
S druge strane, globalna perspektiva pokazuje izazove. Prema podacima Ujedinjenih naroda iz 2025. godine, 18 posto ciljeva održivog razvoja nije napredovalo dovoljno brzo da bi se ostvarili do 2030. godine. U usporedbi s tim, 17 posto ciljeva bilježi tek umjeren napredak. Ovakvi podaci naglašavaju složenost postizanja globalnih ciljeva održivog razvoja, istovremeno ističući važnost lokalnih napora, poput onih u hrvatskom energetskom sektoru, koji doprinose ostvarenju tih globalnih standarda.
