Analiza 782 sata snimki sjednica gradskih vijeća u 20 najvećih hrvatskih gradova, od prošlog studenog do ovog listopada, pokazala je da svaka druga točka o kojoj se glasalo prođe bez ijedne izgovorene riječi vijećnika. Od ukupno 2.892 točke, uz njih 1.504 nije se javio nitko, ni iz vlasti ni iz oporbe.

Snimke su javne i dostupne svima, a za njihovo slušanje bilo bi potrebno četiri i pol mjeseca, osam sati svakog radnog dana. U tri grada bez ijedne riječi vijećnika prošle su i izmjene proračuna, a u jednom od njih izmjene su dobile i četiri glasa protiv.

Gradonačelnik i njegov tim nisu članovi vijeća, no u prosječnom vijeću izgovore 40 posto svih riječi na sjednicama. Oporba izgovori 31 posto, dok vijećnici većine izgovore samo 11 posto. U dva grada većina ne dođe ni do dva posto svih izgovorenih riječi.

Iste stranke drugačije govore ovisno o tome jesu li na vlasti ili u oporbi. U vlasti kritiziraju u 10 posto riječi, a u oporbi u 60 posto. U tri stranke koje su u nekim gradovima na vlasti, a u drugima u oporbi, kritika na vlasti iznosi 8 do 12 posto onoga što njihovi vijećnici kažu, dok u oporbi doseže 59 do 65 posto. Kad oporba govori o proračunu, kritizira ga u 80 posto riječi, a kad o njemu govore vijećnici većine, kritiziraju ga u 9 posto riječi.

Kad gradonačelnik i njegov tim govore o nekom problemu, u otprilike 20 posto slučajeva opisuju ga kao problem države ili županije. Oporba to čini tek u oko tri posto slučajeva. Najčešći rok koji gradska vlast izgovori kad nešto obeća je "uskoro", što je zabilježeno 105 puta, tri puta češće od drugog po redu, "do kraja godine". Izraz "čim se steknu uvjeti" čuo se četiri puta. Kad vijećnik izravno pita kad će nešto biti gotovo, točan datum dobije u 9 posto slučajeva, odnosno 35 puta na 376 pitanja.

Na sjednicama se 1.578 puta čulo da se neki problem vuče godinama ili od sjednice do sjednice, što je u prosjeku jednom u svakih pola sata snimke. Obalna šetnica od Kantride do Preluka u Rijeci, kako se moglo čuti, gradi se od 1978. Najstariji su odroni sa Srđa iznad Dubrovnika, za koje je rečeno da se vuku od Velike trešnje, potresa iz 1667. Kanalizacija u Kobiliću kraj Velike Gorice riješena je nakon 38 godina septičkih jama.

Teme se razlikuju od grada do grada. U Splitu je Hajdukov stadion tema 15 puta češće nego u prosječnom gradu, u Bjelovaru je skupa voda tema 9,5 puta češće, a u Zagrebu je porez na nekretnine tema 8,3 puta češće nego u prosjeku. U Karlovcu se vraća mutna pitka voda, u Dubrovniku je tema apartmanizacija, a u Kaštelima poplave ulica i podruma kad padne kiša.

Obećani projekti koji kasne ili se ne rade vraćali su se na barem dvije sjednice u 15 od 20 gradova. Gradski dug te gužve i ceste koje se ne grade vraćali su se u 14 gradova, a opasna raskrižja u njih 13. Sva gradska vijeća rade po istom zakonu, no praksa se razlikuje: Dubrovnik i Osijek imaju podjednak proračun, ali je dubrovačko vijeće sjedilo 91 sat, a osječko 20 sati. Prosječna sjednica u Zagrebu traje četrnaest sati, najdulje od svih, dok u Kaštelima traje dva i pol sata.

Način odlučivanja također se razlikuje. Negdje jednoglasno prođe samo 4 posto odluka, jer se na 64 posto njih netko suzdrži, a protiv ne glasa nitko. U drugom vijeću jednoglasno prođe 91 posto odluka. Kad netko na sjednici navede drugo mjesto kao uzor ili kaže da je negdje bolje, najčešće misli na Zagreb, 91 put iz četrnaest vijeća. Zagreb je kao uzor naveden 26 puta iz Dubrovnika, dok su ga drugi gradovi spomenuli 37 puta kao primjer onoga što ne žele. Gradska skupština, kako se zove zagrebačko vijeće, najčešće spominje Beč kao uzor, a Beč je ukupno prvi među stranim primjerima.

Među pojmovima koji su se najčešće čuli su vrtić, 4.038 puta, parking, 3.501 put, i poslovnik, 2.444 puta, koji se spominjao šest puta češće od demografije. Groblje se spomenulo 889 puta, klimatske promjene 154 puta, a umjetna inteligencija 64 puta, i to u samo osam od dvadeset vijeća.

Analiza je obuhvatila svih 175 snimki sa 134 sjednice, od 10. studenog 2025. do 20. listopada 2026., koje su javno objavljene na YouTubeu i stranicama gradova. U tekst ih je pretvorio alat ElevenLabs Scribe, 29.344 javljanja za riječ razvrstao je AI model Claude, a provjeru je napravio drugi model druge kuće, OpenAI-jev GPT-5.5, koji prve rezultate nije vidio.