Vjekoslav Širinić, nastavnik i politički radnik iz Drniša, ubijen je 20. listopada 1945. godine u zasjedi u selu Razvođu, na cesti između Drniša i Oklaja. U napadu je stradao i njegov vozač Josip Bitunjac. Širinić se motociklom vraćao sa zbora na kojem je govorio kao kandidat za narodnog poslanika u Ustavotvornoj skupštini Jugoslavije.
Širinića je ubila skupina križara, ustaških gerilaca koji su nastavili borbu i nakon poraza u Drugom svjetskom ratu. Pokopan je na groblju u Drnišu. Škola u Oklaju nosila je njegovo ime, jedna ulica u Drnišu također, a u gradu je bila postavljena i njegova bista. Jedini preostali spomen na Vjeku Širinića danas je devastirana spomen-ploča uz cestu Drniš – Oklaj, na mjestu njegova ubojstva.
Širinićev politički angažman započeo je u godinama kada je Komunistička partija Jugoslavije širila svoj utjecaj i u Dalmatinskoj zagori. Kretao se u krugu naprednih intelektualaca i komunista, među kojima su bili Marin Franičević, Vinko Lalić, Ivan Leko i Petar Đaković te drugi učitelji s područja Kninske krajine. U jesen 1939., prilikom osnivanja partijske ćelije u Drnišu, postao je njezin prvi sekretar. Politički je djelovao i kroz Kninsko učiteljsko društvo, koje je izdavalo list Naši dani, zabranjen nakon objavljena dva broja. Član Komunističke partije Jugoslavije postao je 15. listopada 1939. godine.
Travanjski rat 1941. zatekao ga je u sastavu 12. dopunskog puka Jadranske divizije, koji se predao 12. travnja u Promini. Uhićen je 7. lipnja 1941. zajedno s Danom Jerkovićem, ali je nakon nekoliko dana pušten na slobodu. Tijekom narodnog ustanka, 27. srpnja 1941., mobiliziran je kao časnik i upućen u domobransku postrojbu u Kninu. Iz te postrojbe pobjegao je zajedno s Ivanom Lekom te nastavio djelovati polulegalno.
Početkom 1942., kada je formiran Bukovački narodnooslobodilački odred, već su postojale čvrste veze preko Krke i Promine s Drnišem, gdje je Širinić obavljao dužnost sekretara Mjesnog komiteta KPJ. Prema sjećanju njegova suvremenika Nikole Lončara, Drniš je napustio 29. ožujka 1942. i pridružio se ustanicima u Petrovu polju, gdje je surađivao s Bogdanom Njegušem i drugima. Nakon formiranja Okružnog komiteta Komunističke partije Hrvatske za Knin, sredinom kolovoza iste godine, obavljao je propagandne poslove i djelovao kao terenski politički radnik.
Početkom 1943. odlazi u Bukovicu, u selo Ervenik, odakle je rukovodio političkim radom sve do završetka rata u Dalmaciji. Nakon kapitulacije Italije Bukovica je postala slobodno područje s kojeg su partizanske snage često napadale ustaške posade u Promini. Širinić je redovito prelazio Krku i politički djelovao među stanovništvom Promine i Petrovog polja. Krajem svibnja 1944. sudjelovao je, zajedno s Nikolom Pongarom, u razmjeni zarobljenih partizana i njemačkih vojnika kod sela Mratova. Sudjelovao je i u organizaciji partizanskih škola u Bukovici kao član Izvršnog odbora za kotar Knin, a jedno je vrijeme predavao na tečajevima u stožeru 19. divizije u Parčićima.
Nakon oslobođenja Drniša 5. studenoga 1944. vratio se u rodni grad s kotarskim organizacijama i intenzivno radio na mobilizaciji ljudi u redove Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije. U ožujku 1945. izabran je za člana Izvršnog narodnog odbora Šibenik i člana Okružnog komiteta Komunističke partije Hrvatske za Šibenik. U poratnim mjesecima nastavio je politički rad, a na jesen 1945. sudjelovao je u predizbornim aktivnostima kao kandidat za narodnog poslanika.
Vjekoslav Širinić rođen je 1. svibnja 1913. godine u Drnišu. U rodnom gradu završio je osnovnu i građansku školu. Zbog dobrog školskog uspjeha nastavio je obrazovanje u Učiteljskoj školi u Šibeniku, koju je upisao školske godine 1930./1931. i završio 1934. godine. Prvo zaposlenje dobio je kao učitelj u selu Hrgudu, u kotaru Stolac. Nakon Hrguda premješten je u Cetinu, u kotar Sinj. Od 1938. radio je u Kričkama kraj Drniša, gdje je ostao do odlaska u ilegalu 1941. godine.
