Ljevičarski festival Korčula after Party (KaP) održava se već osmu godinu u Ljetnom kinu u Korčuli. Prvu večer festivala obilježili su žestoki verbalni dueli između dijela publike i sudionika rasprave "Povratak prošlosti: revizionizam i mržnja".
U raspravi su sudjelovali književna kritičarka i publicistkinja Katarina Luketić te glavni urednik slovenskog tjednika "Mladina" Robert Botteri, a moderirao ju je povjesničar i pisac Dragan Markovina. Rasprava se pred kraj pretvorila u žučnu raspravu u kojoj su pojedinci iz publike predbacivali Botteriju da je Mladina zbog svojih naslovnica i tekstova s kraja 80-ih kriva za raspad Jugoslavije i posljedični dolazak kapitalizma i uspon nacionalizma na Balkanu. Botteri je dijelom čak i priznao predbacivanja iz publike.
Moderator Markovina otvorio je raspravu pitanjem kako je moguće da danas, kad je religija u postjugoslavenskim zemljama opet društveno snažna i utjecajna, živimo u pojačanoj mržnji i netoleranciji prema manjinama svih vrsta, uključujući i prema migrantima. Katarina Luketić rekla je da se stvar dogodila zato što je netko ozbiljno radio na tome punih 30 pa i 40 godina, još od 80-ih godina prošlog stoljeća, a prijelom se dogodio 90-ih godina. Luketić je rekla da su identiteti došli pod znak pitanja i da je ovo danas trijumf revizionizma, prije svega u Srbiji, ali i u Hrvatskoj, pa i u Sloveniji. Pojasnila je da se u Hrvatskoj u nekom času srpski nacionalizam poistovjetio s jugoslavenstvom, pa se Hrvatska vrlo lako odrekla svog jugoslavenskog nasljeđa, a čitava jugoslavenska priča je demonizirana. Luketić je rekla da nije posrijedi revizionizam, već negacionizam, te da se zaboravilo da je Jugoslavija bila ideja hrvatskih intelektualaca.
Robert Botteri naveo je da je Slovenija prva shvatila što se u drugoj polovini 80-ih događa u Srbiji i prva odbila dalje sudjelovati u jugoslavenskom projektu. Kazao je da se krajem 80-ih u Sloveniji javljaju dvije struje kritičkog mišljenja prema Jugoslaviji, nacionalistička i građanska, a da je Mladina pripadala građanskoj. Do 1991. nisu bili sebični prema Jugoslaviji, nego su smatrali da Jugoslaviju treba demokratizirati, rekao je Botteri, dodavši da im je već u drugoj polovini 80-ih bilo jasno da će Jugoslavija propasti ako se ne demokratizira. Nitko tada nije govorio o samostalnoj Sloveniji, ali je nakon sukoba s JNA i srpskom nacionalističkom linijom i građanski pokret u Sloveniji odustao od Jugoslavije. Onda su nacionalisti prevagnuli i cijelu slovensku politiku gurnuli udesno, rekao je Botteri, podsjetivši da je tada Savez komunista Slovenije napustio Kongres SKJ u Beogradu i zaključio da ne mogu više zajedno.
Markovina je konstatirao da se civilno društvo u neovisnoj Hrvatskoj razvijalo na zaštiti liberalnih vrijednosti i sloboda, bez želje da se referira na postignuća socijalizma. U novije vrijeme u civilno društvo ulaze desnica i Crkva, pa su se na udaru, među ostalim, našla i ženska prava koja su u socijalizmu već bila ostvarena. Luketić je odgovorila da ne misli da je Jugoslavija bila "Belle Epoque", jer je uza svu liberalizaciju postojala podzemna struja nacionalnih ideja. Istraživanja su pokazivala da u Hrvatskoj nije bila velika socijalna distanca prema Srbima, kazala je Luketić. Desno civilno društvo danas ide na ukidanje ženskih prava, kazala je Luketić, dodavši da je to početkom 90-ih pokušavao i don Ante Baković, ali da je to tada izgledalo redikulozno. Tek sa Željkom Markić i njihovim preuzimanjem civilnog društva stvari se počinju mijenjati u negativnom smislu, rekla je Luketić.
Luketić je rekla da suvremeni revizionizam nije samo hrvatski ili slovenski specifikum, već da se događa i u cijeloj Europi. Kad smo 2013. ulazili u Europsku uniju činilo se da je desnica poražena i da je splasnula, a tada je i Europa bila drukčija, rekla je Luketić. Danas se širom Europe više ljudi poistovjećuje s nacijom nego ikad u povijesti, upozorila je. Podsjetila je da je 2016. Karamarko došao na vlast i da je njegov ministar kulture Zlatko Hasanbegović izjavio da je antifašizam obična floskula, što je odjeknulo poput bombe. Danas gotovo svaki drugi političar govori to isto, rekla je Luketić.
Markovina je upitao Botterija kako to da je desničarski političar Janez Janša – koji je nedavno po četvrti put postao premijer Slovenije – tako vječan u deželi. Botteri je odvratio da je Janša u socijalizmu bio pravovjerni partijski aparatčik. Devedesetih se na prvim dvama izborima neuspješno kandidirao na socijaldemokratskoj listi, a kasnije se okrenuo nacionalizmu jer je shvatio da mu to donosi više glasova nego socijaldemokracija. Botterijeva opaska potaknula je novo moderatorsko pitanje: zašto socijaldemokracija u današnje vrijeme više ne može privući birače. Botteri je odgovorio da je više razloga. Migrantska kriza iz 2015. pomogla je desnici da raspiri strah, rekao je Botteri, dodavši da su svaki dan mediji pisali koliko migranata dolazi, koliko ih siluje itd. Onda dolaze društvene mreže, koje polariziraju javnost, zaključio je Botteri.
