Novi rezultati PISA testova, međunarodnog istraživanja koje provodi OECD, pokazuju da rekordnih 36 posto hrvatskih učenika ne doseže ni osnovnu razinu matematičke pismenosti. Testovi su mjerili znanje petnaestogodišnjaka, odnosno koliko mogu primijeniti stečena znanja i vještine u stvarnim životnim situacijama. Samo pet posto hrvatskih učenika može rješavati najsloženije matematičke probleme, dok je njih 64 posto dosegnulo barem osnovnu, drugu razinu matematičke pismenosti.
Rezultati PISA 2025, provedeni u Hrvatskoj u proljeće 2025., a objavljeni u rujnu, pokazuju pogoršanje ishoda u sva tri područja testiranja. U odnosu na prethodno testiranje iz 2022. hrvatski učenici ostvarili su slabije rezultate u matematici i čitanju, dok su rezultati u prirodoslovlju ostali približno isti. Najveći pad zabilježen je upravo u čitalačkoj pismenosti.
Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić navodi kako slabi rezultati testova nisu samo problem obrazovnog sustava već i buduće produktivnosti, plaća i ekonomskog razvoja Hrvatske. HUP stoga predlaže duže osnovnoškolsko obrazovanje uz fokus na matematičku i druge temeljne pismenosti, a poslodavcima osnovnoškolsko obrazovanje mora postati prioritet reformi.
Hrvatska izdvaja za obrazovanje 5,1 posto BDP-a, dok je prosjek EU-a 4,7 posto BDP-a, no obrazovni rezultati i dalje su ispodprosječni. PISA analize pokazuju da nakon određenog praga više novca ne donosi proporcionalno bolje rezultate, pa ključni problem nije samo količina ulaganja, već struktura, kvaliteta nastave i učinkovitost sustava. Hrvatska ima najmanje preporučenih sati nastave u Europi, ali i jedan od najnižih omjera učenika po učitelju.
Udio populacije od 25 do 34 godine s tercijarnim obrazovanjem u Hrvatskoj iznosi 45,6 posto, dok je prosjek EU-a 49 posto, a prosjek pet najboljih članica EU-a 65,4 posto. Produktivnost Hrvatske iznosi 62,6 posto prosjeka EU-a u terminima kupovne moći, a masa plaća u javnom sektoru u EU-u iznosi 13,5 posto BDP-a.
HUP se zalaže za nastavak modularne reforme strukovnog obrazovanja i snažnije povezivanje obrazovanja s poslodavcima. Predlaže i da ulaganja i rast plaća u obrazovanju prate bolji i mjerljivi ishodi, kao i širenje vaučera i mikrokvalifikacija za cjeloživotno učenje, prekvalifikacije i zapošljivost, posebno za digitalnu i zelenu tranziciju te deficitarna zanimanja.
