Sortirnica otpada u riječkoj Mihačevoj dragi, kojom upravlja Komunalno društvo Čistoće, trenutno ne radi punim kapacitetom. Razlozi za smanjenu proizvodnju uključuju ograničene prostorne, prihvatne i obrađivačke kapacitete postrojenja te izrazito lošu kvalitetu otpada koji se na obradu predaje. Postrojenje, koje je pušteno u rad u studenom 2024. godine tijekom mandata gradonačelnika Marka Filipovića, radi u dvije smjene i obrađuje odvojeno prikupljeni otpad iz devet lokalnih jedinica.
Planirani puni kapacitet sortirnice iznosi do 49 tona otpada po sedmosatnoj smjeni, što odgovara prosjeku od sedam tona na sat. Međutim, kvaliteta zaprimljenog materijala znatno usporava proces sortiranja i povećava troškove obrade. Tijekom 2025. godine sortirano je 5.756 tona otpada, dok je u prvih šest mjeseci 2026. obrađeno 2.887 tona. Od ukupno zaprimljenog otpada nakon sortiranja ostaje oko 26 posto, odnosno približno 1.500 tona neiskoristivog materijala godišnje, koji se predaje ovlaštenim oporabiteljima.
Kvaliteta otpada iz plavih spremnika za papir i karton u prosjeku sadrži 17 posto nečistoća, a na pojedinim područjima udio nečistoća doseže i do 50 posto. Situacija je još kritičnija kod miješane ambalaže iz žutih spremnika, gdje udio nečistoća iznosi 81 posto. Velik dio materijala iz žutih spremnika neupotrebljiv je za daljnju oporabu, a nečistoće i neprimjereni predmeti uzrokuju oštećenja postrojenja te višednevne zastoje u radu.
Financijski rezultati poslovanja odražavaju ove operativne izazove. Ukupni prihodi sortirnice u 2025. iznosili su 741.796 eura, uključujući ugovornu naknadu od 429.376 eura, no godina je završena s gubitkom od 70.966 eura. Taj gubitak nastao je ponajprije zbog visokih troškova zbrinjavanja nečistoća izdvojenih tijekom sortiranja. U prvih šest mjeseci 2026. ostvareno je 314.519 eura prihoda, što je niže u odnosu na isto razdoblje prethodne godine zbog pada otkupnih cijena papira i kartona.
Ekonomski aspekti reciklaže dodatno kompliciraju poslovanje. Otkupne cijene papira i kartona kreću se od 80 do 90 eura po toni, dok se staklo stabilno otkupljuje za 20 eura po toni. Cijene plastičnih materijala vrlo su niske i znatno ispod troškova obrade, pa se za pojedine vrste plastičnih proizvoda čak mora platiti preuzimanje. Zbog toga sortiranje otpada iz žutih spremnika trenutno nije ekonomski isplativo.
Sortirnica je u vlasništvu Grada Rijeke, a odluke o eventualnim investicijskim ulaganjima u nadležnosti su gradske uprave. U tijeku je analiza izvješća u kontekstu ugovora o upravljanju, nakon čega će Grad poduzeti daljnje aktivnosti. Projekt izgradnje započet je u mandatu bivšeg gradonačelnika Vojka Obersnela, a u mandatu gradonačelnice Ive Rinčić prispjela je odluka Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o vraćanju najmanje 3,8 milijuna eura bespovratnog europskog novca. Povrat sredstava posljedica je kaznenih djela tijekom provedbe projekta, zbog kojih je osuđen i jedan gradski službenik.
