Vatikanski muzeji u srijedu su predstavili izložbu posvećenu papamobilima, a za javnost je otvorena u četvrtak. Postav nosi naziv "Stoljeće papamobila" i prikazuje razvoj vozila kojima pape već gotovo stoljeće dolaze u bliski kontakt s vjernicima diljem svijeta.
Na izložbi je predstavljeno osam Mercedes-Benzovih modela koji prate razvoj papinskih vozila od luksuznog automobila iz 1930. godine do modernijih inačica prilagođenih sigurnosti i susretima s vjernicima. Najstariji izloženi automobil je Mercedes-Benz Nürburg 460, koji je papa Pio XI. dobio 23. svibnja 1930. godine. To je vozilo bilo posebno izrađeno za papu, s raskošnim sjedalom presvučenim svilenim brokatom te detaljima od plemenitog drva i metala.
S vremenom su papamobili dobivali nove značajke, prilagođene sve većoj potrebi za neposrednim kontaktom s ljudima. Posebno je važno postalo omogućiti papi da pozdravlja okupljene, pruži im ruku ili blagoslovi djecu koju mu roditelji donose tijekom javnih susreta.
Među izloženim modelima nalazi se i Mercedes-Benz 300 d Landaulet, darovan papi Ivanu XXIII. 1960. godine. Taj je model imao uklonjive stražnje bočne prozore, što je papi omogućavalo da se približi ljudima uz cestu. Velika promjena uslijedila je 1980. godine, kada je Mercedes-Benz za posjet pape Ivana Pavla II. Njemačkoj razvio model 230 G s visokom, prozirnom kupolom na stražnjem dijelu. Ta je kupola pružala zaštitu, ali i omogućavala milijunima vjernika da jasno vide papu. Papamobil se tako postupno pretvorio u prepoznatljiv simbol papinskih posjeta i susreta s vjernicima.
Papa Lav XIV. sastao se s vodećim ljudima Mercedes-Benza i zahvalio im na dugogodišnjoj suradnji sa Svetom Stolicom. Istaknuo je kako su promjene u automobilskoj tehnologiji pratile razvoj papinskih putovanja te olakšale susrete s vjernicima tijekom pastoralnih posjeta i velikih javnih okupljanja. Prisjetio se i električnog papamobila koji je Mercedes-Benz predstavio papi Franji, u skladu s njegovim naglaskom na zaštiti okoliša.
Lav XIV. poručio je da bi tehnološke inovacije i ubuduće trebale biti usmjerene na očuvanje ljudskog dostojanstva, brigu za prirodu i opće dobro. Naglasio je i da tehnološki napredak treba služiti čovjeku, očuvanju prirode i općem dobru.
