Papa je započeo svoj prvi posjet Francuskoj, ujedno prvi papinski posjet toj zemlji nakon 18 godina. Tijekom posjeta održat će govor o razvoju umjetne inteligencije i razgovarati o budućnosti Europe, a središnji dio posjeta bit će posjet UNESCO-u i govor o umjetnoj inteligenciji u poslijepodnevnim satima.
U Elizejskoj palači papa je uz francuskog predsjednika Emmanuela Macrona izložio niz tema. Upozorio je na opasnost da umjetna inteligencija stvori 'raj strojeva', preuzimajući taj izraz iz eseja Georgesa Bernanosa 'Francuska protiv robota' iz 1947. godine. Istaknuo je da je tehnološki razvoj pridonio znatnom poboljšanju životnih uvjeta čovječanstva, ali je upozorio i da tehnologija redovito potiče rasprave o 'dvosmislenoj strani tehnologije, koja može nanijeti štetu kada se ne koristi za dobro'.
Papa je izrazio zabrinutost zbog 'gubljenja vlastite ljudskosti' uslijed nekontroliranog tehnološkog napretka, uključujući umjetnu inteligenciju. Naglasio je hitnu potrebu za obrazovanjem umova u etičkom rasuđivanju, sposobnih prepoznati što je moralno dobro. Poručio je i da postoji hitna zabrinutost da 'ne izgubimo svoju ljudskost usred raja strojeva koji napadaju i uvjetuju naš svakodnevni život'. Dodao je da francuska civilizacija stoljećima radi na njegovanju slobodnih pojedinaca koji su u potpunosti odgovorni za svoje postupke. Tema umjetne inteligencije dodatno će biti razrađena u njegovu govoru u UNESCO-u, a papa nastavlja promišljanja iz svoje enciklike o umjetnoj inteligenciji objavljene ranije ove godine.
Papa je tijekom obraćanja ocijenio da je francuska povijest 'ukorijenjena u katoličkoj tradiciji' te naglasio da 'autentična sekularnost' ne isključuje religiju, nego se usmjerava na zajednički rad. Založio se i za ulogu katoličkih škola te širu ulogu katolicizma u javnom životu.
Papa se osvrnuo i na francuske zakone o potpomognutom umiranju, koje je zemlja odobrila prije nekoliko mjeseci, te ih je naizgled kritizirao. Upozorio je na 'napast da se u znanosti traži rješenje i utjeha za svu našu patnju', ocijenivši to tek 'iluzijom'. Izrazio je zabrinutost zbog 'genetske manipulacije, surogatstva, trgovine organima ili pružanja pomoći u umiranju'. Snažno je ponovno potvrdio da je zaštita prava na život neizostavan temelj svih drugih ljudskih prava.
Papa je pozvao da nitko ne bude 'ravnodušan prema patnji' i 'pošasti' rata, prvenstveno u kontekstu situacije na Bliskom istoku. 'Ne možemo ostati ravnodušni na takvu patnju, koja ranjava ljudsko dostojanstvo i vrijeđa Boga. Težina tih situacija mora nas izazvati, pozivajući svakoga od nas, gdje god bili, na istinsko obraćenje srca i promjenu stava', rekao je.
Založio se za 'dijalog i diplomaciju' umjesto sukoba te kritizirao 'pogrešno uvjerenje' da nuklearno oružje 'jamči sigurnost, potičući novu i teško kontroliranu utrku u naoružanju'. Ponovio je svoj poziv na potpunu zabranu nuklearnog oružja. Poručio je da mir nije tek ravnoteža snaga, nego se gradi dan po dan kroz dijalog i pravdu, te pozvao da se nikada ne pomirimo s izgledom rata niti ga smatramo neizbježnim, nego da neumorno promičemo dijalog i diplomaciju kako bismo očuvali mirna društva koja poštuju dostojanstvo i prava pojedinaca i naroda.
Francusku je pozvao da 'ostane neumorni arhitekt mira i multilateralizma, posebno unutar naše voljene Europe'. Zaključio je riječima: 'Neka vaša sloboda uvijek raste uz predanost općem dobru. Neka vaše bratstvo obuhvati cijelo čovječanstvo, a jednakost kojoj težite neka uvijek bude utemeljena na temeljima pravde i ljubavi – ne brišući razlike među pojedincima, nego dopuštajući im da skladno procvjetaju na korist cijeloga društva.'
Papa se tijekom posjeta očekivano prošetao pariškim ulicama prije odlaska u obnovljenu katedralu Notre-Dame.
