Brojne vlade i tvrtke u Europi ne žele se više oslanjati na Starlink, tehnologiju tvrtke SpaceX u vlasništvu Elona Muska. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen podržala je sporazum između Airbusa, Leonarda i Thalesa o spajanju njihovih satelitskih i svemirskih poslova u jednu tvrtku kodnog naziva Bromo. Nova tvrtka trebala bi konkurirati SpaceX-u, no spajanje tek treba dobiti regulatorno odobrenje.
Zajedničko ulaganje ima za cilj replicirati dio SpaceX-ove formule za uspjeh spajanjem proizvodnje satelita, zemaljskih sustava i svemirskih usluga pod jednim krovom. Europska komisija je ranije ove godine krenula s rezerviranjem kritičnih dijelova satelitskih frekvencija za europske igrače. Dijelovi spektra koje Europa želi za sebe vrlo su prikladni za pružanje mobilne povezivosti izravno s telefonom bez baznog tornja ili dodatne antene. Europske vlade nastoje europskim telekomunikacijskim divovima olakšati dobivanje željenih etera.
SpaceX je upozorio da prijedlog stvara značajnu vjerojatnost da Europljani ostanu bez satelitske usluge izravno na uređaj ili da nove europske operacije stvore globalne probleme s interferencijom, uključujući hitne službe poput onih u Ukrajini. Posljednjih tjedana ukrajinske snage suočile su se s ograničenjima brzine Starlinka koja su ometala napore u presretanju ruskih jurišnih dronova i izvođenju udara srednjeg dometa. Usluge Starlinka su obnovljene, a Musk je na X-u objavio kako Ukrajina krši uvjete korištenja Starlinka koristeći ga za ofenzivne napade dronovima.
Unija radi na razvoju vlastite satelitske konstelacije nazvane IRIS². IRIS² bi vladama trebala osigurati sigurnu komunikaciju, a građanima pouzdan širokopojasni pristup internetu. Pružanje usluga IRIS² trebalo je početi 2024., dok bi puni kapacitet trebao biti dosegnut do 2027. Prvi od 348 satelita konstelacije IRIS² sada bi trebao biti lansiran 2029., a početne usluge planirane su najranije za 2030. Starlink trenutno ima više od 11 tisuća satelita u orbiti.
Povećan je pritisak na izvršnu vlast Unije kako bi Kijevu dopustila korištenje postojećeg projekta Govsatcom, kojim upravlja nekoliko država Unije. Sustav Govsatcom pušten je u rad početkom 2026. i namijenjen je podršci kritičnim komunikacijskim uslugama vlada dok konstelacija IRIS² ne postane operativna. Pregovori između Bruxellesa i Kijeva službeno su započeli u ožujku 2026., ali još nisu doveli do napretka.
Zakonodavci u Bruxellesu trenutačno rade na najmanje tri zakonska prijedloga i regulatorne inicijative koje bi mogle otežati, usporiti ili zakomplicirati širenje Starlinka u Europi. Predviđeno je kako se SpaceX prilikom podnošenja zahtjeva za odobrenje usluga Starlinka u Uniji treba pridržavati novih pravila o sigurnosti opskrbnog lanca. Zahtijeva se strože obveze u pogledu zadržavanja podataka, postupanja pri zakonitom presretanju komunikacija te imenovanja pravnih zastupnika. Prvi svemirski zakon Unije, o kojem se trenutačno raspravlja, predviđa uvođenje novih pravila za Starlink i druge strane satelitske operatore, a odnose se na kibernetičku sigurnost, svemirski otpad i zaštitu okoliša.
Američki State Department okarakterizirao je ta pravila kao 'neprihvatljiva regulatorna opterećenja', usmjerena 'posebno protiv američkih tvrtki'. State Department najavio je odmazdu u obliku ograničenja za europske usluge.
