Gastronomija je neizostavan dio doživljaja neke destinacije i sve važniji element istraživanja i zanimanja modernih turista. Lokalni doživljaj vrlo se često povezuje upravo s uživanjem u gastronomskim specifičnostima određene lokacije, a najbolji primjeri brendiranja nacionalnih kuhinja na globalnoj razini su zemlje poput Francuske, Italije i Grčke.
Aktualni globalni podaci pokazuju da trenutačno prosječan turist potroši između 20 i 30 posto svog budžeta na putovanju na hranu, a može se očekivati dodatno jačanje tog trenda rasta potrošnje na gastronomsku ponudu u narednom razdoblju. Hrvatska u gastronomskoj ponudi na terenu ima komparativnu prednost svojstvenu mediteranskom podneblju. Raznolikost namirnica, gastronomska tradicija s elementima različitih kuhinja i tradicionalna vještina spremanja jela i pića impresionira velik dio gostiju koji posjete Hrvatsku.
Istra je dobar primjer kako se gastronomija može prometnuti u jednog od pokretača turističkog prometa. U Istri se na brendiranju gastronomske ponude radi vrlo ozbiljno već više od desetljeća, a riječ je o primjeru uspješne sinergije privatnog i javnog sektora koji rade s ciljem brendiranja Istre kao najpoželjnije gastronomske destinacije u Hrvatskoj i na Mediteranu. Istra je na kvalitetan i sustavan način razvila svoju autohtonu gastronomsku ponudu, pri čemu su u tom razvoju pomogle brojne privatne investicije u objekte i ponudu, aktivnosti županije, sustava turističkih zajednica i promocija turističkih agencija.
Poreč je možda i najbolji primjer kako u kratkom vremenu gastronomija može promijeniti turističku ponudu jednog grada. Poreč je desetljećima jedna od perjanica domaćeg turizma, a gastronomski se počeo razvijati tek u posljednjih nekoliko godina. Do razvoja gastronomije u Poreču, gastronomska ponuda bila je vrlo siromašna, uz mnoštvo restorana koji su nudili vrlo sličnu hranu. U posljednjih se nekoliko godina u Poreču dogodio pravi "boom" kvalitetnih restorana koji su destinaciju podigli na višu razinu.
Nenad Velenik, direktor Turističke zajednice Poreč, izjavio je da su gastronomija i vino danas jedan od najvažnijih elemenata turističkog identiteta Poreča. Istaknuo je da su gastronomija i vino od nekadašnjeg pratećeg sadržaja postali motiv dolaska i važan dio doživljaja destinacije. Prema njegovim riječima, Poreč je s Istrom uspio od lokalnih proizvoda, vina, maslinovog ulja i tradicijske kuhinje stvoriti prepoznatljivu turističku vrijednost. Dodao je i da kroz gastronomiju gost najbolje upoznaje Istru – njezinu tradiciju, ljude i način života. Velenik je naveo da Poreč danas dobiva snažnu novu gastronomsku dimenziju uz sve kvalitetnije restorane i nove gastronomske koncepte, a otvaranje restorana poput Jaza, Harris Piccola, Miramare by Fratelli Cerea te novog Spinnakera, uz razvoj Picala i dolazak renomiranih chefova, dodatno je podiglo ljestvicu kvalitete i pozicioniralo Poreč kao destinaciju u kojoj se vrhunski turizam sve više povezuje s vrhunskom gastronomijom.
Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK i član izvršnog odbora Europske udruge putničkih agencija, smatra da je povezanost gastronomije i turizma ključna za uspjeh Istre na turističkom tržištu. Izjavio je da je Istra jedan od najboljih hrvatskih primjera kako se turistička destinacija može razvijati od dominantno "sunce i more" proizvoda prema destinaciji koja gostu nudi puno širi i kvalitetniji doživljaj, pri čemu su gastronomija i vino odigrali izuzetno važnu ulogu. Istra je tijekom godina uspjela povezati lokalne namirnice, tartufe, maslinovo ulje, vino, male proizvođače, konobe i vrhunske restorane u jednu prepoznatljivu priču, rekao je Žgomba. Danas kada se govori o Istri, gastronomija više nije samo dodatak turističkoj ponudi, nego jedan od elemenata njezina identiteta, istaknuo je.
Takva ponuda privlači profil gosta koji traži više od samog odmora uz more. To su gosti koji žele upoznati destinaciju, njezin način života, ljude i lokalne proizvode, koji obilaze vinarije i restorane i spremni su izdvojiti više za kvalitetan i autentičan doživljaj. Žgomba je izjavio da je takav gost važan i u kontekstu razvoja cjelogodišnjeg turizma, jer vino, gastronomija, maslinovo ulje ili tartufi nisu proizvodi vezani isključivo uz srpanj i kolovoz. Napominje kako gastroturizam globalno postaje sve značajniji segment turističkog tržišta, iako će more i klima još dugo biti među glavnim motivima dolaska na Mediteran. Način na koji gosti danas biraju između kvalitetnih destinacija bitno se promijenio jer sve više traže iskustvo i autentičnost, rekao je Žgomba. Gosti žele znati gdje će jesti, što će kušati, koje će vino piti, mogu li posjetiti lokalnog proizvođača i što će iz te destinacije ponijeti kao uspomenu, dodao je. Za određeni segment gostiju gastronomija je već danas jedan od ključnih motiva odabira destinacije, zaključio je Žgomba.
