Milijuni Amerikanaca izašli su na međuizbore koji bi mogli promijeniti odnos snaga u Washingtonu. Ishod će odrediti koja će stranka – republikanci predsjednika Donalda Trumpa ili oporbeni demokrati – kontrolirati Kongres.
Američki Kongres sastoji se od dva doma – donjeg, Zastupničkog doma, i gornjeg, Senata. Za većinu u Zastupničkom domu stranka mora osvojiti 218 mjesta, dok su u Senatu za apsolutnu većinu potrebna 51 mjesto. Ako je omjer snaga u gornjem domu 50 prema 50, potpredsjednik SAD-a ima odlučujući glas, čime njegova stranka dobiva kontrolu nad Senatom. Nakon zatvaranja birališta moguće je da će proći nekoliko sati, dana ili čak tjedana prije nego što budu poznate projekcije izbornih rezultata.
Bivši republikanski senator Rick Santorum u intervjuu s Hrvojem Krešićem uoči američkih međuizbora upozorio je na mogućnost teškog poraza republikanaca, koji bi mogao izazvati ozbiljne podjele unutar stranke. Prema anketama, demokrati bi trebali dobiti 241 mjesto u Kongresu i 52 u Senatu, što znači da republikanci gube moćne alate.
Profesorice Đana Luša i Nikolina Borčić u specijalnoj emisiji N1 analizirale su poruke američkih međuizbora, mogućnosti ograničavanja Trumpove vlasti te posljedice izbora za Europu i svjetsku politiku. Borčić je razliku između Trumpove kampanje i poruka demokrata opisala kao osobne napade i stvaranje slike opasnog protivnika nasuprot konkretnim pitanjima životnog standarda. Izjavila je da je Trump primarno nudio samog sebe, da se sve vrtjelo oko njega i oko opasnih demokrata, dok su demokrati nudili priuštivu Ameriku kao ključnu temu kampanje. Luša je upozorila da se posljedice vanjske politike izravno odražavaju na svakodnevni život američkih birača. Izjavila je da bi rat u Iranu mogao upravo republikance koštati ovih izbora jer se geopolitika uselila u američke novčanike, što se vidi po troškovima života, cijenama goriva i činjenici da je ekonomija prva tema. Gošće su govorile i o nezadovoljstvu mladih birača, ulozi algoritama u širenju ekstremnih poruka te o tome koliko bi promjena odnosa snaga u Kongresu mogla otežati Trumpovo upravljanje u preostale dvije godine mandata.
Marijana Grbeša, profesorica sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, javila se iz Londona za N1. Tijekom predsjedničkih izbora prije dvije godine bila je u SAD-u i provela duže vrijeme s "MAGA biračima". Izjavila je da je entuzijazam pao u odnosu na prije dvije godine jer su im uvjeti života teži te da za veliki dio biračkog tijela očekivanja nisu ispunjena. Dodala je da će oni na izborima, ako izađu, glasati za republikance. Grbeša je izjavila da se od Donalda Trumpa udaljavaju neki koji su ga javno podržavali. Opisala je Trumpa kao specifičnu osobu koja radi suprotno od onoga što mu savjetnici govore, da se bavi trivijalnim stvarima, a ne onime što muči birače, te da njegov finiš ove kampanje ilustrira da je poput projektila koji ne možeš navoditi. Izjavila je da je jako teško govoriti tko je uz Trumpa i tko nije te da je puno njih otišlo od njega. Tvrdi da je za Trumpa sad najvažnije to što je izgubio dobar dio birača te da su samo Harry Truman i George Bush u drugom mandatu imali tako nizak rejting. Grbeša je izjavila da se Amerika jako promijenila od devedesetih do danas, posebno u pogledu socijalnih politika, te da su ljudi svjesniji da im obrazovni i zdravstveni sustav nisu najbolji na svijetu. Republikanci su zato pokušavali okrenuti temu s ekonomije na svjetonazorska pitanja, ali Amerikanci uvijek gledaju ekonomiju pa će tako i sada, rekla je. Dodala je da socijalizam više nije bauk kakav je bio prije te da danas cijeli niz istraživanja pokazuje da Amerikanci imaju puno manju odbojnost prema socijalizmu, ali i dalje veliki broj njih ne zna što znači ta riječ. Ljudi žele priuštivo zdravstvo, obrazovanje ili stanovanje, izjavila je Grbeša, te da je ljudima sad bitno da neke stvari postanu bolje i da mogu normalno živjeti. To je novost i Trump je na toj temi proklizao, ustvrdila je. Dodala je i da Trumpu rejting ne bi bio tako nizak da nije započeo rat u Iranu, što je dovelo do ekonomskih problema.
Odnos Donalda Trumpa i američkih medija obilježen je otvorenim sukobima, optužbama i javnim napadima na novinare, koje je predsjednik nazivao i "neprijateljima naroda". Nina Kljenak, koja za N1 izvještava iz Sjedinjenih Američkih Država, razgovarala je s Claytonom Weimersom, izvršnim direktorom američkog ogranka Reportera bez granica. Weimers je govorio o stanju medijskih sloboda u SAD-u, posljedicama odnosa Trumpove administracije prema novinarima i otpornosti američke demokracije.
Čak i stotinama kilometara iznad Zemlje, američki građani glasuju na izborima za Kongres. Američki astronauti glasovali su u svemiru.
