Europska komisija objavila je nove smjernice za pripremu građana za izvanredne situacije i katastrofe. Preporuka je da svako kućanstvo osigura dovoljno hrane, vode i osnovnih potrepština za najmanje 72 sata, kao i da pripremi ruksak s najnužnijim stvarima za slučaj hitne evakuacije.
Smjernice su predstavljene na Europskom forumu civilne zaštite u Bruxellesu, a predstavila ih je europska povjerenica za pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib. Naglasila je kako su prvi sati nakon izbijanja krize posebno važni te da svaki građanin treba znati kako zaštititi sebe, svoju obitelj i pomoći drugima.
Poruka Europske komisije je da priprema za krizne situacije počinje u vlastitom domu, školi i lokalnoj zajednici. Građani bi trebali biti spremni samostalno zadovoljiti osnovne potrebe dok organizirana pomoć ne stigne na teren, a središnji dio preporuka odnosi se upravo na mogućnost da kućanstva budu samodostatna tijekom prva tri dana nakon izvanrednog događaja. Zato se savjetuje da se unaprijed pripreme zalihe hrane, pitke vode i drugih osnovnih potrepština te da se spakira torba ili ruksak za hitne slučajeve s najnužnijim stvarima koje bi građani mogli ponijeti sa sobom u slučaju potrebe za brzom evakuacijom.
Komisija je predložila i uvođenje edukacije o kriznim situacijama u dječje vrtiće i osnovne škole, kroz aktivnosti prilagođene dobi djece i osmišljene tako da ne izazivaju strah. Posebna pozornost posvećena je osobama s invaliditetom, za koje je potrebno osigurati odgovarajuće mjere zaštite i pomoći. Jedan od prioriteta je i poboljšanje komunikacije između vlasti i građana, pri čemu bi informacije o opasnostima trebale biti pravodobne, jasne i dostupne javnosti.
Predloženo je i uvođenje Europskog dana pripravnosti, koji bi se obilježavao svake godine 23. listopada, počevši od 2027. godine. Datum je odabran u spomen na osnivanje europskog Mehanizma za civilnu zaštitu 2001. godine, a prijedlog se temelji i na preporukama panela europskih građana u kojem je sudjelovalo 150 stanovnika iz svih država članica Europske unije.
Europska komisija pozvala je države članice da redovito provode stres-testove svojih sustava civilne zaštite. Od njih se očekuje izrada planova za osiguravanje kontinuiteta rada u kriznim okolnostima, a od nacionalnih centara civilne zaštite očekuje se da mogu neprekidno funkcionirati 24 sata dnevno, čak i u slučaju velikih poremećaja. Među mogućim scenarijima navode se dugotrajni nestanci električne energije, prekidi komunikacijskih mreža i kibernetički napadi.
Nove smjernice nisu pravno obvezujuće za države članice. Strategija se oslanja na prošlogodišnje izvješće bivšeg finskog predsjednika Saulija Niinistöa, u kojem je upozoreno da se Europa zbog sve češćih klimatskih nepogoda i geopolitičkih prijetnji mora bolje pripremiti za nepredviđene događaje. Glavni cilj je razviti kulturu pripravnosti u cijelom društvu – od pojedinaca i obitelji do škola, lokalnih zajednica i državnih institucija.
