Policija Zapadne Australije priopćila je da je tijekom petomjesečnog probnog rada tehnologije prepoznavanja lica u stvarnom vremenu, koji je završio u subotu, skenirano 1.380.882 lica. Probni rad rezultirao je s 122 uhićenja i devet netočnih upozorenja, a tehnologija je korištena u 100 raspoređivanja na 43 regionalne i metropolitanske lokacije.
Uz 122 uhićenja, upozorenja su dovela do kontakta sa 146 registriranih seksualnih prijestupnika te do lociranja 10 osoba radi provjere dobrobiti. Raspoređivanja su uključivala tri operacije na Perth Royal Showu, gdje je skenirano 223.749 lica, što je rezultiralo s 15 upozorenja, tri uhićenja i sedam interakcija s registriranim seksualnim prijestupnicima.
Glasnogovornik policije potvrdio je da je sustav generirao devet netočnih upozorenja na ukupno 1,38 milijuna skeniranja, što je stopa pogreške od 0,00065 posto. Policijski komesar Zapadne Australije Col Blanch potvrdio je da su policajci kontaktirali svaku pojedinu osobu u slučaju netočnih upozorenja te izjavio da nitko nije uhićen i da se nitko nije žalio zbog netočnih upozorenja. Blanch je priznao da tehnologija nije savršena i da su vlasti to znale ulazeći u ovaj probni rad.
Glavni izvršni direktor Civil Liberties Australia Bill Rowlings rekao je da policija Zapadne Australije ozbiljno uljepšava sliku tvrdnjom da je stopa netočnih upozorenja 0,00065 posto. Rowlings je predložio da se stopa treba izračunati usporedbom broja uhićenja koja su rezultirala osudama. Izjavio je da će se prava stopa netočnosti znati kada 122 uhićene osobe dođu pred sud te da će, ako polovica od 122 uhićenih ne bude osuđena, netočna stopa biti 50 posto. Rowlings je također rekao da je policija izvršila gotovo 1,4 milijuna skeniranja bez ikakve razumne sumnje.
Nezavisni nadzornik za privatnost države, Ured informacijskog povjerenika WA (OIC WA), priopćio je da nije bio uključen u provedbu probnog rada te je upozorio na kolektivne štete za privatnost. Blanch je u nedjelju izjavio da je probni rad bio usmjeren na odgovorno korištenje moderne tehnologije za identifikaciju osoba koje predstavljaju rizik, dok je većini ljudi omogućeno da obavljaju svoje dnevne aktivnosti bez ikakvog utjecaja.
Prema smjernicama probnog rada, kamere postavljene na ili blizu označenih policijskih vozila skenirale su lica na određenim javnim područjima, a lica su uspoređivana s popisom upozorenja sastavljenim iz policijskih baza podataka. Policija je priopćila da su slike osoba koje nisu na popisu pikselizirane u stvarnom vremenu i odmah izbrisane bez pohranjivanja. Probni rad je prethodno izazvao negativne reakcije zbog zabrinutosti o privatnosti i algoritamskoj pristranosti, a stručnjaci tvrde da bi tehnologija mogla nerazmjerno utjecati na marginalizirane skupine koje su već prekomjerno zastupljene na policijskim popisima za nadzor. Algoritmi za prepoznavanje lica povijesno imaju veće stope lažnog podudaranja za osobe s tamnijim tonovima kože.
Nadzorni kombiji sada su uklonjeni iz javnog raspoređivanja dok policija provodi internu evaluaciju, koja uključuje preispitivanje zaštitnih mjera i jesu li ispunjeni svi uvjeti.
