Kanadsko istraživanje objavljeno u časopisu eBioMedicine utvrdilo je da dugi covid uzrokuje mjerljiv gubitak dopaminskih živčanih završetaka u mozgu. Znanstveni tim analizirao je snimke mozga dobivene pozitronskom emisijskom tomografijom (PET) kako bi precizno odredio opseg oštećenja. U studiji je sudjelovalo 24 odrasle osobe s dijagnozom dugog covida te 24 zdrave osobe slične dobi koje su služile kao kontrolna skupina.
Istraživači su mjerili razinu gubitka u strijatumu, regiji u središtu mozga koja upravlja pokretima i motivacijom. Sudionicima su ubrizgani radiomarkeri koji se vežu na protein VMAT2 (vezikularni transporter monoamina 2), koji izlučuju dopaminski živci. Osobe s dugim covidom imale su niže razine ovih markera u usporedbi sa zdravim pojedincima, što ukazuje na smanjen broj funkcionalnih živčanih završetaka.
Osobe koje su nakon zaraze razvile dugotrajnu apatiju i depresiju imaju oko 18 posto manje dopaminskih živčanih završetaka u mozgu od zdravih pojedinaca. Ovaj gubitak objašnjava ključne simptome poput apatije, depresije i problema s pamćenjem. Dopamin je neurotransmiter ključan za kontrolu pokreta i motivacije, a njegovo smanjenje izravno utječe na kognitivne funkcije.
Zanimljivo je da su i zdrave osobe koje su preboljele COVID-19 imale manje dopaminskih živčanih završetaka od zdravih osoba koje nisu bile zaražene virusom. To sugerira da infekcija može ostaviti trajne tragove na živčani sustav čak i kod onih koji nemaju teške simptome.
COVID-19 može uzrokovati oštećenja mozga koja su vidljiva na snimkama i godinama nakon infekcije kod osoba s neurološkim simptomima dugog covida. Gubitak živčanih završetaka koji prenose dopamin može pridonijeti razvoju neurodegenerativnih bolesti, što dodatno naglašava važnost razumijevanja dugoročnih posljedica infekcije.
